Zaista, ono smo što jedemo

Stara izreka "Ono smo što jedemo" dobila je novu potvrdu u studiji objavljenoj u publikaciji Nature Microbiology. Autori - međunarodni tim pod vodstvom dr. Markusa Ralsera sa Sveučilišta u Cambridgeu i Francisa Cricka s Londonskog Instituta - zaključili su da gotovo svi naši geni mogu biti pod utjecajem hrane koju jedemo.

Što upravlja stanicama?

Ponašanje stanica regulirano je dvostrano - to čine geni u jezgri stanice koji sadržavaju plan cijelog našeg organizma i njegovih sastavnih dijelova te metabolizam - skup kemijskih reakcija potrebnih za održavanje stanica i života. Još kad je Gregor Mendel - "otac genetike" - radom na biljkama graška nagovijestio postojanje gena prije više od 150 godina, naučili smo da genom, ili kompletni DNK otisak cijelog organizma, određuje u velikoj mjeri kako će taj organizam izgledati. Također smo otkrili da pojedinac nije rezultat samo genetike, nego i epigenetike (promjene u ekspresiji gena koje nisu izazvane promjenom u DNK nizu). Prema epigenetici znamo da otisak sadržan u DNK može varirati, da ga mogu "paliti" i "gasiti" drugi geni ili dijelići DNK, čak i proteini.

Metaboličke reakcije

Znanstvenici u novije vrijeme raspravljaju i o drugim "igračima" u regulaciji gena: metaboličkoj mreži biokemijskih reakcija koje se pojavljuju unutar stanica. Te metaboličke reakcije mogu varirati, ovisno o raspoloživosti nutrijenata, kao što su šećeri, aminokiseline, masne kisieline i vitamini koje dobivamo iz hrane koju jedemo. Kako bi to dalje proučili, tim je odlučio istražiti metabolizam stanica kvasca. U biokemijskom smislu, stanice kvasca vrlo su slične ljudskima, a mnogo je lakše njima manipulirati u laboratorijskim uvjetima. Nastojeći vidjeti kako metabolizam utječe na gene i molekule koje proizvode, znanstvenici su mijenjali razinu metabolita - završnih produkata metaboličke reakcije - u stanicama kvasca. Pokazalo se da takva promjena staničnog metabolizma zahvaća gotovo 90 posto gena i molekula koje proizvode.

Drugačija saznanja

Dr. Rasler rekao je kako se čini da stanični metabolizam igra puno dinamičniju ulogu u stanicama nego što se ranije mislilo; izgleda da su gotovo svi geni u stanici zahvaćeni promjenama koje ovise o dostupnosti nutrijenata.

- Štoviše, u mnogim je slučajevima taj utjecaj bio toliko snažan da promjene u staničnom metabolizmu mogu usmjeriti ponašanje nekih gena u sasvim drugom smjeru - rekao je dr. Rasler.