Vrijeme je da se trgnemo! Osim pretilosti još jedna opasna pandemija je zahvatila djecu

Piše: Angelina Paić, sveučilišni specijalist nutricionizma

“Djeca su žive poruke koje šaljemo u nepoznato vrijeme budućnosti! ”

“Children are the living messages we send to a time we will not see! ”

Neil Postman

Doista, djeca su žive poruke koje šaljemo u nepoznato vrijeme budućnosti! Kako smo ih odgojili, kakve smo im vrijednosti usadili i kako smo ih hranili, odredit će njihovu budućnost. Pravilnom i raznolikom prehranom organizam našeg djeteta raste zdravo i bez posljedica na zdravlje u odrasloj dobi.

Mnogi imaju mišljenje: “Pa što ako dijete jede velike količine slatkiša, pije slatke gazirane napitke umjesto vode, prečesto konzumira fast food- nije joj/mu ništa! Krvna slika je savršena.”

Imam jednu lošu vijest: “Posljedice loše prehrane se očituju u budućnosti. Za 10, 20 ili 30 godina. Dobar primjer posljedice loše prehrane i pretilosti je ateroskleroza.

Pretilost kod djece

Ateroskleroza je proces, koji počinje još u djetinjstvu, a karakterizira ga nastajanje masnih naslaga u krvnim žilama cijeloga tijela. Posljedica ateroskleroze je sužavanje krvnih žila što dovodi do pojave različitih kardiovaskularnih bolesti kao što su npr. moždani i srčani udar, koje su među vodećim uzrocima smrti u svijetu.

Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pretilost kod djece je jedan od najvećih globalno javno-zdravstvenih izazova 21. Stoljeća. Procjenjuje se kako je u zadnjih 40 godina broj pretile djece školske dobi i adolescenata porastao čak 10 puta.

• Pretila djeca, većinom, izrastaju u pretile odrasle osobe, a debljina je povezana s nizom bolesti, od dijabetesa tipa 2, hipertenzije, nealkoholne masne jetre, respiratornog distresa i brojnih drugih. Djeca danas češće obolijevaju od bolesti koje su prije bile karakteristične za stariju životnu dob.

• Pretila djeca su izložena stigmatizaciji. Psihološki aspekti izraženi su u nedostatku samopouzdanja, a brojna istraživanja nam ukazuju da se kod pretile djece anksioznost i depresivnost javljaju češće nego kod vršnjaka normalne tjelesne mase.

• Pretila djeca posljedično imaju lošiju kvalitetu života i niži očekivani životni vijek.

Igrališta su prazna

Svjedoci smo novog doba u kojem mediji imaju jako veliku ulogu u svakodnevnom životu i snažno utječu na sve njegove aspekte. Većina oglasa za djecu je usmjerena na oglašavanje slatkiša i brze hrane.

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve ove statistike i podaci nas alarmantno zovu da se trgnemo i učinimo nešto kao roditelji i društvo. Dosadašnji pristupi problematici dječje pretilosti nisu dali očekivane rezultate te je potrebno pojačati preventivne aktivnosti na svim razinama. Iako smo se mi nutricionisti veselili novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) koji je na snazi od 1. siječnja 2019. gdje smo u članku 155. jasno navedeni kao zdravstveni radnici, među ostalim profesijama koje obavljaju zdravstvene djelatnosti u procesu dijagnostike, prevencije i liječenja. No nema nas puno zaposlenih u domovima zdravlja, kliničko bolničkim centrima, a da ne spominjem vrtiće, škole i sportske klubove.

Opasna pandemija

Slično pretilosti, posljednja su desetljeća obilježena i znatnim povećanjem alergijskih bolesti kod djece u razvijenim zemljama, a jedna od hipoteza poznata pod nazivom ‘hipoteza o pojačanoj higijeni’. Živimo presterilno.

Već je dulje vrijeme poznato da crijevna mikrobiota uvjetuje na različite načine i putem različitih mehanizama na razvoj i sazrijevanje imunosnog sustava te stoga ne čudi da promjena njezina sastava može biti povezana s alergijskim bolestima.

Ujedno je utvrđena znatno veća bioraznolikost crijevne mikrobiote kod afričke djece koja imaju jači imunološki sustav. Obratno, zapadnjačka prehrana s puno šećera i rafiniranih namirnica rezultira manjom bioraznolikošću crijevne mikrobiote i većim rizikom pojačane aktivnosti imunog sustava što se povezuje s autoimunim i alergijskim bolestima, ali i upalnim bolestima i stanjima poput dijabetesa tipa 2, debljine, i sl. To je sve dokaz da djeca koja su od ranog djetinjstva izložena šarolikom mikrobiološkom društvu iz okoline razvijaju otporniji imunološki sustav.

Iskoristite ovo predivno vrijeme za jačanje svog imuniteta

Upoznajte vašu djecu s ekosistemom u kojem žive. Prošećite parkom, pustite djecu da se igraju na zemlji, pijesku, travi. Ako imate uvjete nabavite krznenog kućnog ljubimca; dokazano je da izloženost krznenim kućnim ljubimcima povećava broj određenih sojeva dobrih bakterija te da djeca mogu razviti jači imunološki sustav.

Dobri pomagači u kuhinji

Znam da mnogim roditeljima nije lako jer su njihovi mališani zahtjevni u prehrani. Odbijaju probati nove namirnice. No budite uporni! Djeca često izbjegavaju voće i povrće u svojoj prehrani. Odvedite ih na lokalnu tržnicu. Ljeti su tržnice šarene, vesele, prepune svježeg voća i povrća. Napravite neko novo sezonsko jelo zajedno s djecom.

Oni mogu u kuhinji biti jako dobri pomagači. Kada djeca sudjeluju u pripremi jela, veća je vjerojatnost da će ga i probati. Tako se upoznaju s novim okusima i namirnicama. Kuhanje može biti zabavno.

Ljeto je savršeno doba za pomirenje s hranom. Naučimo djecu da imaju zdrav odnos s hranom, usadimo im dobre prehrambene i životne navike. To je najbolji ulog za budućnost!

Jednostavan recept koji i djeca mogu sama napraviti.

Sastojci:

• smrznuti jogurt
• 1 banana
• šaka borovnica
• 1 žlica meda
• 1 šalica grčkog jogurta

Priprema:

Sve izmiksati u blenderu, dodati čokoladne kapljice ili komadiće voća, uliti u kalupe i ostaviti u zamrzivaču koji sat da se smrzne. Ovako pripremljen desert može stajati tjedan dana u zamrzivaču.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Angelina (@angelinapaic) Vel 18, 2019 u 4:27 PST

Na mom Instagram profilu imate još nekoliko zabavnih recepata koje sam radila sa svojom djecom.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Angelina (@angelinapaic) Vel 1, 2019 u 4:35 PST

Vaša Angelina