Veliki preokret u istraživanju Alzheimerove bolesti: Napad na mozak možda se događa izvan njega

Podrijetlo jedne od reakcija koje uzrokuju oštećenje mozga kod Alzheimerove bolesti može doći izvan mozga. To otkriće, studije objavljene u časopisu Nature Neuroscience, moglo bi utrti put novim terapijama koje se pokušavaju boriti protiv bolesti „izvana”, bez potrebe za izravnim ubrizgavanjem lijekova u mozak, koji je toliko zaštićen i teško dostupan. Ova vijest dolazi upravo u mjesecu rujnu, u kojem se svake godine obilježava Svjetski dan Alzheimerove bolesti kako bi se promicala veća svijest o ovom obliku patološkog starenja mozga.

Desetljećima su istraživanja Alzheimerove bolesti bila usredotočena na pokušaje uklanjanja iz mozga amiloidnih plakova i nakupina tau proteina, patoloških proteinskih nakupina tipičnih za ovaj oblik demencije, ali bez uspjeha u zaustavljanju progresije kognitivnog oštećenja.

Uloga imunoloških stanica

Smatra se da i imunološke stanice igraju ulogu u degeneraciji živčanih stanica kod Alzheimerove bolesti. 2023. godine skupina znanstvenika na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu dokazala je da su T-stanice, bijele krvne stanice koje iskorjenjuju infekcije i izravno ubijaju oštećene stanice, masovno prisutne oko nakupina tau proteina u mozgu pacijenata s Alzheimerovom bolešću te da blokiranje njihova puta smanjuje upalu. Manje je bilo jasno kako su te stanice dospjele u mozak: je li se to dogodilo spontano ili su slijedile neku naredbu. Sada je istraživački tim, pod vodstvom neurologa Davida Holtzmana, otkrio da T-stanice reagiraju na naredbe drugih stanica i da se taj signal daje izvan mozga, u limfnim čvorovima. Pokazalo se da kod miševa sa stanjima sličnim Alzheimerovoj bolesti, suzbijanje male populacije imunoloških stanica koje pokreću naredbu napada štiti od neurodegeneracije.

Napad planiran u limfnim čvorovima

Neke vrste T-stanica zahtijevaju partnere koji će voditi njihove napade tako što hvataju i prezentiraju antigene (molekule koje imunološki sustav prepoznaje kao strane i opasne), kako bi se aktivirao njihov odgovor. Ti partneri su dendritičke stanice. Znanstvenici su primijetili da su miševi kod kojih je u mozgu pokrenut razvoj spletova tau proteina, ali su lišeni dendritičkih stanica, bili zaštićeni od neurodegeneracije te su zadržali bolju kognitivnu funkciju od miševa s funkcionalnim dendritima. Međutim, u mozgu miševa pronađeno je vrlo malo dendritičkih stanica i one nisu bile sposobne stupiti u interakciju s T-stanicama koje se nakupljaju oko tau agregata. S druge strane, nije nedostajalo proteina koji simuliraju prijetnju, nastalu zbog oštećenja izazvanih tau spletovima: ti signalni znakovi uzbune putuju do limfnih čvorova, gdje su prisutne „prave” dendritičke stanice koje odgovaraju na poziv. Ove dendritičke stanice izvan mozga mobiliziraju T-stanice, označavajući taj materijal kao moguću metu za napad.

Nova meta

Bi li moglo biti moguće blokirati aktivnost dendritičkih stanica kod odraslih koji već imaju nakupine tau proteina u mozgu? To je pitanje na kojem Holtzmanova grupa trenutačno radi. Sljedeće pitanje je koji signal T-stanice, masovno regrutirane dendritičkim stanicama, koriste za dolazak u mozak. Odgovori na ta pitanja mogli bi otvoriti put novim terapijskim strategijama protiv Alzheimerove bolesti koje djeluju izvan mozga i ne moraju nužno zaobilaziti njegovu impresivnu obranu kako bi je izliječile.