Satoshi Tajiri je dokaz da mnogi ljudi, unatoč raznim dijagnozama, čine svijet bogatijim mjestom.
 Foto: iStock
Tko je čovjek iza čudovišta

Tvorac omiljenih Pokemona je autist opsjednut kukcima

Japanac Satoshi Tajiri ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističnog spektra. Iako su ga vršnjaci još u djetinjstvu teško prihvaćali zbog njegovog ekscentričnog ponašanja, on je iskoristio najbolje od svoga uma i napravio igricu koja je oduševila cijeli svijet.

Prije 15-ak godina obožavali smo Pokemone, zabavna džepna čudovišta, i maštali da smo i mi Pokemon majstori. Aplikacija Pokemon Go ovog ljeta je postala nevjerojatan globalni fenomen. U samo tri dana vrijednost dionica Nintenda, suvlasnika Pokemon franšize, narasla je za 7,5 milijardi dolara. Prema broju aktivnih korisnika, igra je prestigla čak i popularnu društvenu mrežu Twitter.

Dok lovite Pokemone po ulici vjerojatno niste znali zanimljiv podatak da tvorac omiljene igre iz djetinjstva, Satoshi Tajiri, ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističnog spektra. No, to ga nije spriječilo u uspjehu. Čak naprotiv.

On o svojoj dijagnozi ne voli govoriti u javnosti, iako je ne skriva. Japanac je povučen i ekscentričan, a poznat je po tome da radi 24 sata dnevno. Popularna igrica nastala je na njegovoj opsjednutosti s insektima. Naime, djetinjstvo je proveo u ruralnom dijelu Japana i obožavao je promatrati kukce.

Kukci su mu bili opsesija

S vršnjacima je teško pronalazio zajednički jezik, a oni su ga iz sprdnje nazivali 'Dr. Kukac'. Sakupljao je i promatrao kukce i njihovo ponašanje. Kad je shvatio da se neki u zatočeništvu međusobno ubijaju, odlučio ih je pustiti na slobodu.

Uskoro su rižina polja i šume u njegovom susjedstvu pretvorena u trgovački centar i nebodere pa je usmjerio svoj interes na video igre.

Počeo je strastveno igrati Donkey Kong, a još kao tinejdžer je zarađivao tako što je vršnjacima pomagao u igri i otkrivao prečice.

Sa šesnaest godina osvojio je nagradu Sega za najbolju ideju za novu kompjutersku igru. Kasnije je upisao tehnološki fakultet.

Proučavao je sustav Nintendo, koji je bio veliki hit na tržištu, i dvije godine je proveo učeći programirati, da bi stvorio svoju prvu igricu - Quinty.

Obožavao je Game Boy. Kada je prvi put ugledao kabele za povezivanje konzola, zamislio je kako njima pužu kukci te je tako, ispričao je kasnije, razvio ideju o Pokemonima.

Foto: desainbebas.wordpress.com
Inspirativno je koliko je tvorac Pokemona donio radosti djeci. Isto tako, i sam je inspiracija za sve one kojima je bolest prepreka da postignu nešto u životu.

Želio je stvoriti igricu koja će uključivati interaktivnu komunikaciju. Pokemone je zamislio kao sumo borce ili karate šampione, koji slijede rituale i puni su poštovanja.

Čudovišta u igrici djecu uče kontrolirati bijes

Tajiri, koji danas ima 51 godinu, zgrožen je nad današnjim nasiljem u video igricama. On je želio da se njegovi likovi onesvijeste, a ne umru i objasnio je da želi da djeca 'poštuju smrt, a ne da to smatraju nečim uobičajenim'.

Na pitanje zašto u igricama upotrebljava čudovišta odgovorio je analogijom o konju - 'Konj je opasan kad galopira preko vas, ali je prijatelj ako ga jašete'.

Također je dodao da igrač kontrolira čudovišta i tako uči kontrolirati svoje strahove i bijes.

Ovo je još jedan dokaz da mnogi ljudi, unatoč raznim dijagnozama, čine svijet bogatijim mjestom. Vrlo je inspirativno da je Satoshi Tajiri donio toliko mnogo radosti djeci, unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavao zbog svojeg poremećaja.

Newton i Einstein imali su Aspergerov sindrom

Aspergerov sindrom spada u neurološki poremećaj iz autističkog spektra. Mnogi znanstvenici, političari i pisci pokazivali su osobine koje se danas povezuju s Aspergerovim sindromom. Među njima su i genijalci Isaac Newton, Albert Einstein, Thomas Jefferson, Shakespeare... Osobe s Aspergerovim sindromom su veoma inteligentne i često obdarene nesvakidašnjim talentima ili natprosječnim darom za matematiku... Često su svjesni da su drugačiji, da im je teško uklopiti se i biti prihvaćen. No sama priroda sindroma sprečava ih da razumiju bit svoje različitosti. Upravo se ta različitost u načinu razmišljanja i poimanja stvari postavlja kao smetnja u njihovim međuljudskim odnosima.

Linker
21. studeni 2024 13:25