Fizički imunitet jačamo vitaminima, redovitim spavanjem, vježbanjem i pravilnom prehranom. No, znate, možemo jačati i psihološki imunitet, kako bismo bili otporniji prema onome što nam život donosi!
 unsplash
Jesmo li zaboravili na psihu?

Svi se bave fizičkim imunitetom, a što je s onim koji je još važniji... I koji nam može pomoći da se bolje nosimo sa životnim krizama

Poželjno je razvijati vještine koje nam pomažu da se bolje nosimo sa životnim krizama. Znanstvena istraživanja nabrajaju šest ključnih faktora

Piše: Ana Žele, prof. psihologije


Većina ljudi pazi na svoj fizički imunitet kako bi pripremili tijelo za uspješnu borbu protiv bolesti. Međutim, jesmo li se ikada zapitali postoji li psihološki imunitet?

Znanstvenike je zainteresirala činjenica da neki ljudi odrastaju i žive u teškim okolnostima, a uspijevaju ostati fizički i mentalno zdravi. Primijetili su da teške životne okolnosti na neke ljude djeluju pogubno, dok druge ojačaju i oplemene. Što je pomoglo osobama koje su razvile iznimnu otpornost na najteže životne stresove?


Protiv svih nedaća

Američka znanstvenica Emmy Werner prva je upotrijebila izraz psihološka otpornost kako bi opisala kvalitetu koja omogućuje mnogim mladim ljudima uspješan razvoj bez obzira na nedaće koje ih snalaze. Ona je pratila otprilike 700 djece koja su u odrastanju imala rizične faktore (bijeda, odrastanje bez roditelja itd.). Kako su ta djeca odrastala, tako su postajala sve sličnija vršnjacima koji su odrastali bez rizičnih faktora. Bili su zaposleni, imali stabilne brakove i djecu te sudjelovali u životu zajednice.


Ključni faktori

Znanstvena istraživanja nabrajaju šest ključnih faktora psihološkog imuniteta koji pomažu ljudima da izađu na kraj sa životnim nedaćama. Dobra je vijest da se većina tih vještina može razvijati i tako nam pomoći da se bolje nosimo sa životnim krizama.

1. Svjesnost - jasno mi je što se događa i što trebam učiniti

Psihološki otporni ljudi svjesni su situacije i svojih ponašanja i jasno im je zašto se javljaju određene emocije. Ostajući svjesni, psihološki otporni ljudi zadržavaju kontrolu nad situacijom.

2. Unutarnji lokus (mjesto) kontrole - ja sam odgovoran za svoju sreću ili nesreću

Unutarnji lokus kontrole znači da pojedinac uzroke događaja pripisuje sebi, a ne vanjskom spletu okolnosti.

3. Neovisnost - mogu se osloniti na sebe

Cilj je da pojedinac nađe oslonac u sebi i da vjeruje kako uvijek postoji izlaz te da ima dovoljno znanja i resursa kako bi uspješno prevladao teškoće.

4. Ispunjavajući međuljudski odnosi - mogu se osloniti i na druge

Prijatelji se poznaju u nevolji. Trebaju nam ljudi u koje se doista možemo pouzdati, koji će saslušati naš problem i koji će nam pomoći predlažući nova rješenja kojih se mi možda ne bismo sjetili.

5. Inicijativa - ne čekam rješenje, kreiram ga

Lako je biti u ulozi žrtve, ali to nije dugoročno rješenje, treba nešto poduzeti. Pa ako naša inicijativa i ne uspije, osjećat ćemo se puno bolje jer smo pokušali i jer imamo osjećaj da smo preuzeli odgovornost.

6. Humor - svaka situacija postaje lakša kada u njoj pronađem komične elemente

Humor je čest način suočavanja sa stresnim situacijama, kad fokus s prijetećeg usmjeravamo na nešto što će nas nasmijati. Strategijom sagledavanja situacije kroz humorne naočale neugoda će izgledati manje zabrinjavajuće.

Foto: iStock
Kada bismo barem bili manje strogi prema sebi i više činili ono što doista volimo i želimo...

Postanite otporniji

Svoj fizički imunitet jačamo uzimanjem vitamina, redovitim spavanjem, vježbanjem i pravilnom prehranom. Možemo jačati i psihološki imunitet, kako bismo bili otporniji prema onome što nam život donosi.

• Jačanje slike o sebi

Kriza nas na neki način natjera na borbu. Tijekom borbe shvatimo da smo jači nego što nam se prije činilo. Dok ne osjetimo određene situacije, naša se slika o nama samima u tom području temelji na pretpostavkama i prošlom iskustvu. Kad zagrizemo u situaciju, spoznamo da smo jači i otporniji, da imamo više podrške obitelji ili prijatelja. S druge strane, lakše prihvaćamo vlastita ograničenja i ranjivost.

• Izbjegavanje stalnog i opetovanog razmišljanja o problemu

Ako previše vremena grozničavo razmišljamo o tome što nas muči, tonemo još dublje u negativne emocije jer sami sebi namjerno stvaramo loš osjećaj. Stoga, trebamo se na neki način zavarati i skrenuti pažnju na nešto drugo. Dakle, trebamo svjesno upravljati mislima, a ne pustiti da one upravljaju nama.

• Pronaći ljude koji imaju sličnu situaciju

Takvi će nas ljudi najbolje razumjeti i imat ćemo osjećaj da nismo sami. Još je bolje pronaći nekoga tko je takvu situaciju već prošao i može nam pomoći savjetima i iskustvom.

• Prihvaćanje svega što nam život donosi

Ponekad nam ishod neizvjesne situacije nije po volji, međutim kasnije se pokaže da je to bilo upravo ono što nam je u tom trenutku trebalo. Stoga se trebamo podsjetiti kako nismo uvijek mi najpametniji i kako se situacija može okrenuti u našu korist, samo što to često nije odmah vidljivo.

• Planovi za različite mogućnosti ishoda

Dok čekamo, možemo se psihički pripremiti za različite mogućnosti, odnosno imati plan djelovanja za svaku od njih. To će nam pomoći da bolje prihvatimo rješenje situacije kada dođe, jer ćemo odmah znati prvi korak.

Linker
14. studeni 2024 00:25