Svi najvažniji odgovori na pitanja o normalnoj i povišenoj tjelesnoj temperaturi

Što može utjecati na tjelesnu temperaturu, varira li tijekom dana, je li zabrinjavajuća dugotrajno blago povišena temperatura i kada uzeti lijek, odgovara magistra farmacije Nikolina Antolić.

1. Što se smatra normalnom tjelesnom temperaturom, a što povišenom?

Normalna vrijednost tjelesne temperature izmjerene aksilarno, tj. ispod pazuha, iznosi 36-37 °C. Povišenom tjelesnom temperaturom smatraju se vrijednosti od 37,5 do 38,5 °C, dok se vrlo visokom tjelesnom temperaturom smatraju vrijednosti iznad 38,5 °C. Temperatura mjerena rektalno viša je za 0,5 stupnja, što treba uzeti u obzir pri određivanju radi li se o normalnoj, odnosno povišenoj tjelesnoj temperaturi.

2. Znamo da temperatura nije jednaka cijeli dan. Koliko variranje, tj. koliko stupnjeva je normalna razlika tijekom 24 sata?

Tijekom razdoblja od 24 sata temperatura raste od najnižih vrijednosti u rano jutro do najviših u kasno poslijepodne. Razlika između tih krajnjih vrijednosti obično iznosi 0,3 °C, a moguće i do 0,6 °C.

3. Kada je temperatura u danu najviša?

Tjelesna temperatura razlikuje se ovisno o dobu dana. Najniža je oko šest sati ujutro, a najviša između 16 i 18 sati.

4. Postoje li dobne ili spolne odrednice koje su bitne za tjelesnu temperaturu? Postoje li razlike prosječne temperature kod mladih i starijih ljudi, muškaraca i žena?

Normalna tjelesna temperatura može varirati ovisno o dobi i spolu. Viša je kod male djece nego kod starijih ljudi zbog smanjene aktivnosti štitnjače i usporenog metabolizma. Također, moguće su razlike između muškaraca i žena. Naime, kod žena je tjelesna temperatura viša u prvim mjesecima trudnoće i nakon ovulacije. Zato se mjerenje bazalne tjelesne temperature odmah po buđenju može koristiti za planiranje trudnoće. Također je važno napomenuti da djeca u usporedbi s odraslima za vrijeme infektivnih bolesti imaju uglavnom višu tjelesnu temperaturu zbog intenzivnijeg metabolizma.

5. Mogu li žene u menopauzi imati povremeno povišenu temperaturu?

Tijekom menopauze zbog nedostatka ovulacije manje su promjene bazalne temperature te ona uobičajeno ne prelazi 37 °C. Međutim, kod mnogih žena su moguća povremena povišenja tjelesne temperature, što se manifestira jednim od najčešćih menopauzalnih simptoma - napadajima vrućine. Prilikom toga tjelesna temperatura zaista raste te može doseći i do 38 °C, što najčešće traje 5-10 minuta i javlja se i do nekoliko puta u danu, a pojavljuje se iznenada, češće noću te završava znojenjem koje ponekad može biti obilno. Do svega toga dolazi zbog promjena u koncentraciji estrogena koje aktiviraju centar za regulaciju temperature u mozgu.

6. Koliku temperaturu treba snižavati lijekovima?

Temperaturu nižu od 38 °C mjerenu aksilarno, odnosno nižu od 38,5 °C mjerenu rektalno u pravilu nije potrebno snižavati, osim ako opće stanje bolesnika to ne zahtijeva.

7. Koliko je zabrinjavajuća dugotrajno blago povišena temperatura?

Svaka povišena tjelesna temperatura koja traje više od tri dana zahtijeva pregled i eventualnu obradu kojima će se razjasniti uzrok te po potrebi provesti liječenje.

8. Na što može ukazivati izrazito niska temperatura nakon buđenja?

Ako je riječ o izrazito niskoj temperaturi, nižoj od 35 °C, osoba se nalazi u stanju hipotermije te je potrebno hitno liječenje. Do hipotermije dolazi kada tijelo gubi toplinu puno brže nego što je stvara, čemu su sklonija mala djeca i stariji. Može se javiti kao posljedica izlaganja hladnom vremenu, drugih medicinskih stanja poput usporenog rada štitnjače te uzimanja određenih lijekova.

9. Treba li djeci uvijek snižavati povišenu temperaturu ili samo kada je izrazito visoka?

Povišena tjelesna temperatura pomaže imunosnom sustavu u borbi protiv infekcije, stoga nije nužno snižavati svaku povišenu tjelesnu temperaturu. Uobičajeno se lijekovi za snižavanje tjelesne temperature (antipiretici) primjenjuju kada temperatura prelazi 38 °C, no ako dijete dobro podnosi vrućicu, nije ju potrebno snižavati dok ne prelazi 38,5 °C. Iznimka su jedino djeca mlađa od tri mjeseca, koju treba odmah odvesti liječniku u slučaju povišene tjelesne temperature.

Pri korištenju antipiretika paracetamol je prvi lijek izbora, a ibuprofen se primjenjuje u slučaju visoke temperature ili temperature koja ne reagira na paracetamol. Moguće je i kombinirati spomenute lijekove u određenim dozama i vremenskim intervalima.

10. Koliko su pouzdani digitalni toplomjeri? Najčešće su, naime, vrijednosti koje pokazuju znatno niže od onih izmjerenih na starim, toplomjerima sa živom.

Svaka vrsta toplomjera ima svoje prednosti i nedostatke. Izmjerene vrijednosti među toplomjerima ponekad mogu varirati i do jednog Celzijevog stupnja. Prema direktivi Europske unije živini toplomjeri se ne smiju koristiti od 2009. iz sigurnosnih razloga. Današnji klasični toplomjeri sadrže obojeni alkohol ili bezopasnu mješavinu galija i indija te su vrlo pouzdani. Koriste se tako da se vršak umetne u pazušnu jamu i tako drži bez pomicanja 4-5 minuta.

Digitalni toplomjeri mogu biti različite kvalitete i preciznosti. Prednost im je brže i jednostavnije mjerenje tjelesne temperature, što je ponekad vrlo važno, a naročito u pedijatrijskoj populaciji.

Čitajte sve u Doktoru u kući, na kioscima je od četvrtka, 3. studenog.