Dr. Mirela Markanović Mišan, spec. ginekologije i opstetricije, arhiva Cropix. Shutterstock
Dr. Markanović Mišan

Sve što parovi trebaju znati prije IVF postupka: kada se javiti, o čemu ovisi uspješnost, koliko sve to košta

Objašnjava dr. Mirela Markanović Mišan, spec. ginekologije i opstetricije, uže specijalnosti humane reprodukcije

Neplodnost pogađa sve veći broj hrvatskih parova, a ipak je i dalje obavijena šutnjom i krivnjom koju najčešće nosi žena. - Problem neplodnosti nije ženin problem, nego je to problem para. Ali dok se žene ne jave na prvi pregled, dugo u sebi nose osjećaj krivnje. Vrlo često prekasno dođu na prve konzultacije - rekla je dr. Mirela Markanović Mišan, spec. ginekologije i porodništva i subspec. humane reprodukcije, gostujući u podcastu "Vulva je WOW". -

Partner igra jako veliku ulogu, čak u početku veću nego žena, jer on sve to doživljava malo hladnije glave. Žena osjeća svoj biološki sat jače i onda je brže uhvati panika, dok on vrlo često racionalizira. Zbog toga dobijete dojam da više komunicirate s njim nego s njom. Žena kao da se od početka do kraja konzultacija lagano gasi i ispuhuje u svom stresu, dok je partner taj koji hvata sve konce o planiranoj početnoj obradi koja će nas kasnije odvesti u neku vrstu liječenja - kaže liječnica.

KAD JE VRIJEME ZA PRVU OBRADU KOD GINEKOLOGA?

  • Postoji jasan medicinski okvir kojim se stručnjaci za humanu reprodukciju vode pri odluci o tome kada uputiti par na obradu: mlađi od 35 godina, uz uredne cikluse - nakon godinu dana pokušaja začeća,
  • stariji od 35 godina - nakon šest mjeseci,
  • stariji od 40 godina - odmah, bez čekanja.

Rana obrada, naglašava doktorica Markanović Mišan, ne znači automatski i liječenje, već mogućnost da par na vrijeme dobije jasnu sliku svog reproduktivnog potencijala.

ANTI-MÜLLEROV HORMON

Jedno od pitanja koje doktorica najčešće čuje od žena jest može li se razina anti-Müllerova hormona (AMH), pokazatelja rezerve jajnih stanica, povisiti prehranom, sportom ili suplementima.

- To nije moguće. Najčešće na uspješnost IVF-a utječe ženina psihološka stabilnost i pozitivan stav prema svemu - objašnjava doktorica. Upozorava i da pretjerivanje u treningu ili restriktivnoj prehrani, u pokušaju da se "popravi" plodnost, nije dobro za reprodukciju. Savjetuje parovima da nastave raditi ono što ih veseli - kino, izlasci, čak i da nabave psa kako bi imali nešto zajedničko izvan ovog medicinskog procesa. Partneri se, kaže, često izgube i u intimi jer sve postane "tempirano". Zato je ključno odvojiti barem nekoliko dana u mjesecu u kojima uopće ne razgovaraju o postupku.

- Uvijek kažem parovima: Nemojte čekati! Ulovite ritam! Kada krenete u obradu i kada je završimo te krenemo u liječenje, nemojte gubiti vrijeme na to da se morate oporavljati nakon svakog postupka. Nemojte tome pridavati previše pažnje. Živite život paralelno, koliko god možete - kaže.

JEDAN LOŠ SPERMIOGRAM NIJE KONAČNA PRESUDA

Iako je fokus gotovo uvijek na ženi, u velikom broju slučajeva problem leži i u muškoj neplodnosti. Doktorica Markanović Mišan ističe da je, paradoksalno, muška neplodnost s modernim postupcima potpomognute oplodnje najlakše rješiva - dovoljan je jedan zdravi spermij.

- Zanimljivo je da muževi ili partneri, kada je posrijedi njihov tip neplodnosti, vrlo često guraju partnerice: ‘Idemo, hajde, kreni, vidiš da bez veze čekamo, krenimo u taj postupak liječenja.‘

Dr. Mirela Markanović Mišan poziva partnere da budu velika podrška, jer način na koji žena doživljava vlastitu neplodnost uvelike ovisi upravo o njima. Muškarac, ističe, nikad neće osjetiti isti gubitak, jer njegov biološki sat jednostavno ne kuca jednako.

- Svaki par se teško nosi s neuspjehom, ali liječnik im mora ponavljati: idemo dalje, nema druge - kaže doktorica.

DONACIJA JAJNIH STANICA ILI SPERMIJA

Medicinski potpomognuta oplodnja uz donaciju jajnih stanica ili spermija opcija je za žene koje su ušle u prijevremenu menopauzu (jajnici su prestali normalno funkcionirati prije 40. godine života).

- HZZO će platiti postupke liječenja, uključujući avionsku kartu, postupak, ultrazvučne preglede i boravak u stranoj državi kako bi uspjele zanijeti - naglašava liječnica. Postupci s donacijom jajnih stanica ili sjemena stoje od 5000 do 7000 eura, ovisno o kompleksnosti. Hrvatski zakon dopušta program donacije jajnih stanica i sjemena, ali kod nas ne postoji anonimni program, što znači da nema anonimnih donatora i da svako dijete rođeno iz takvog postupka ima pravo saznati identitet biološkog roditelja. Zato parovi program donacije rade u inozemstvu. Doktorica upozorava da se klinike u inozemstvu često igraju sa statistikom - navode broj trudnoća po embriotransferu ili po dobivenoj jajnoj stanici, što zvuči impresivno, ali najvažniji i najrjeđe korišten pokazatelj je postotak zanošenja po živorođenom djetetu. Upravo taj broj, poručuje, treba tražiti prije odabira klinike.

INSEMINACIJA, STIMULIRANI IVF ILI DONACIJA TE KOLIKO SVE TO KOŠTA

Inseminacija je nježniji, prirodniji postupak koji se primjenjuje za blažu neplodnost, dok se stimulirani IVF savjetuje kod neprohodnih jajovoda, teške muške neplodnosti, teške endometrioze... Hrvatska preko HZZO-a omogućuje na uputnicu četiri inseminacije, dva postupka prirodnog IVF-a (koristi se jajna stanica koja sazrije prirodnim putem) i četiri postupka stimuliranog IVF-a (hormonskom terapijom potiče se sazrijevanje više jajnih stanica kako bi se povećala mogućnost dobivanja embrija).

- Međutim, u nekim slučajevima, recimo kada partnerica ima četrdeset jednu godinu, a s navršene četrdeset dvije godine gubi pravo liječenja neplodnosti preko HZZO-a, moramo znati da ona treba iskoristiti dva-tri stimulirana IVF-a u samo godinu dana, što je s obzirom na broj neplodnih parova vrlo teško ostvarivo samo preko HZZO-a - kaže ginekologinja. Kad je riječ o privatnom liječenju, homologni IVF postupak (sa sjemenom i jajnom stanicom para), uključujući lijekove i preglede, stoji između 2500 i 3000 eura.

PSIHOLOŠKA PODRŠKA

Dr. Markanović Mišan poziva parove da češće traže psihološku podršku tijekom liječenja, jer je taj oblik pomoći i dalje dobrim dijelom neiskorišten.

- Parovi koji su non-stop u pokušajima zanošenja i ne odustaju na kraju će dobiti dijete - bilo s vlastitim jajnim stanicama, bilo kroz program donacije. Pitanje nije hoće li uspjeti, nego kada će uspjeti - poručila je dr. Markanović Mišan.

19. studeni 2026 11:40