Sve češća pojava kardiovaskularnih smetnji u postcovid periodu

U organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na temu covid i postcovid.

Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti covid-19. Iako je zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22 020) i broj umrlih u 2020. godini (22 886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom da ne postoje detaljne analize, ne možemo sa sigurnošću reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije, no značajno povećanje ne smijemo zanemariti.

- Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i covida. Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od bolesti covid-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom ove bolesti, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda. Naime, virus SARS-CoV-2 može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti - izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, HZJZ

Kardiovaskularni liječnici savjetuju svojim pacijentima preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način zaštite od teških oblika bolesti, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

Pobrinite se za svoje zdravlje

- Zadnjih dvije i pol godine svjedočimo velikom broju naših pacijenata koji su imali težak oblik covida-19, a nisu bili cijepljeni. Nažalost, sve češće dolaze nam i ljudi srednje životne dobi koji prije oboljenja nisu imali nikakvih srčanih bolesti, sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda. Sve to bilo bi moguće prevenirati u periodu postcovida kada bi se što više ljudi cijepilo te na taj način zaštitilo svoje zdravlje, ali i doprinijelo manjem širenju pandemije. Naši kardiovaskularni bolesnici, osjetljivi su i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa se savjetuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka koji može uzrokovati tešku upalu pluća - naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Na okruglom stolu svoju ispovijest ispričao je Branimir Valenčak (37) koji je od posljedica postcovida obolio od upale ovojnice srčanog mišića.

- Uslijed blagih simptoma bolesti, nekoliko mjeseci nakon uslijedio je pravi šok. Dobio sam visoku temperaturu, bio sam u stanju opće malaksalosti, nisam nikako mogao doći k sebi. Shvatio sam da nešto nije uredu kada temperatura nije padala tjednima. Otišao sam u zaraznu bolnicu od kuda su me vrlo brzo transferirali u KBC Zagreb na kardiologiju. Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica preboljenog covida, bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca. na sreću sve je dobro prošlo i danas sam zdrav čovjek. U trenutku oboljenja nisam bio cijepljen jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo. Nakon što sam se oporavio i nakon što su mi liječnici rekli da se smijem cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme, ako nešto nije uredu - rekao je Branimir.

Postcovid ambulanta

Kakva je situacija u postcovid ambulanti, koje najčešće smetnje imaju bolesnici i kako se nose s istima ispričala je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog, KBC Zagreb.

- Od teških oblika postcovida, najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog covidai/ili plućne embolije udružene sa SARS-CoV-2 infekcijom. Među našim bolesnicima, puno je osoba s nekim od kardiovaskularnih komorbiditeta, a najčešće se radi o osobama koje su pretile i imaju visok krvni tlak s ili bez popratne inzulinske rezistencije. U klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz postcovid ambulantu njih oko 40 % ima povišeni krvni tlak, 13 % ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u njih 4 do 6 %. Bez sumnje, najbolja prevencija akutnog covida-19, a time i postcovid simptoma jest cijepljenje. Cijepljenje se osobito preporuča osobama koje imaju povišen rizik od težih oblika bolesti, a u tu skupinu svakako spadaju kardiovaskularni bolesnici. Uz cjepivo protiv korona virusa, njima se preporuča i redovito sezonsko cijepljenje protiv gripe te periodičko cijepljenje protiv pneumokoka“.

Grad Zagreb aktivno se uključio u organizaciju cijepljenja na lokalnoj razini pa su i rezultati među najboljima u RH.