Stare smjernice o izbjegavanju alergena do navršene prve godine više ne vrijede

U posljednjih desetak godina proveo se niz istraživanja (GINI, LISA, LEAP, EAT i druga) koja su pokazala da preporuke o kasnom uvođenju alergena u prehranu djeteta nemaju učinak kakav se smatralo da bi mogle imati, a to je odgađanje ili sprečavanje pojave alergije na hranu u djece. Naime, istraživanja su potvrdila upravo suprotno - ranije uvođenje alergena (primjerice mlijeka, jaja, glutena, kikirikija, soje i drugih) rezultira smanjenom pojavnošću alergija na tu hranu te se savjetuje uvođenje alergena u isto vrijeme kada se uvodi i sva ostala hrana bez dodatnog odgađanja - ističe dr. Niseteo, uz napomenu da djeci koja imaju rizik od razvoja alergije na hranu, poput djece s teškim atopijskim dermatitisom ili pozitivnom obiteljskom anamnezom na atopijske bolesti i alergije, namirnice poput jaja i kikirikija prvi put treba dati pod nadzorom. No, dohrana se čak i kod atopičara i alergičara uvodi normalno, osim alergena za koji se zna da je dijete na njega alergično.

- Valja napomenuti da Europske smjernice navode početak uvođenja dohrane u dojenčadi između 4. i 6. mjeseca, naravno ovisno o spremnosti svakog djeteta.

VELIKIH OSAM

- U djece se najčešće javljaju alergije na proteine kravljeg mlijeka, jaja i kikiriki, a pojavnost u Europi je oko 2 do 4 posto. Inače 90 posto alergija u ljudi izaziva osam namirnica (tzv. big eight), a to su: mlijeko, jaja, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće, riba i školjke. Ove namirnice sadrže visoku koncentraciju bjelančevina koje djeluju kao alergen onda kada u probavni sustav dospiju očuvane strukture. Što su bjelančevine otpornije na djelovanje temperature (odnosno na termičku obradu), želučane kiseline, žuči i enzima, to je veća mogućnost da očuvane dospiju u probavni sustav - kaže dr. Niseteo.

Alergije na proteine mlijeka, jaja, soju i gluten najčešće su prolazne, upravo zato što imaju prostornu konfiguraciju proteina koji su osjetljiviji na termičku obradu i probavu, dok su bjelančevine linearnog oblika (kikiriki, riba, školjke i orašasto voće) otpornije i mogu uzrokovati dugotrajne alergije.

ZAMJENA ILI SUPLEMENTACIJA JE OBAVEZNA

Ako se radi o zdravom djetetu, dohranu treba uvoditi postupno i namirnice uvoditi pojedinačno te pratiti dijete, odnosno promatrati hoće li se pojaviti neželjene reakcije na pojedinu namirnicu. Razvije li dijete alergiju na hranu, obavezno se treba javiti pedijatru i zatim odvesti dijete alergologu te se posavjetovati o alergološkim testovima i uvođenju alergena u dohranu djeteta.

- Treba imati na umu da eliminacijom čitavih skupina namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, riba ili gluten (žitarice koje sadrže gluten) može doći do razvoja deficita, primjerice do nedostatka kalcija, vitamina D3, omega-3 masnih kiselina i energije. To može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, rast i razvoj djeteta te su stoga potrebne adekvatne zamjene ovih namirnica, a ponekad čak i suplementacija, što mora odrediti stručnjak - upozorava dr. Niseteo.

KAKO PREPOZNATI ALERGIJU NA HRANU

- Alergijske reakcije na hranu mogu biti vrlo različite te ovise o vrsti alergije: postoje one posredovane imunosnim sustavom, mješovite i one koje nisu posredovane imunosnim sustavom. One najbrže i najteže, koje se očituju unutar 30 minuta do dva sata nakon konzumacije alergena, posredovane su imunosnim sustavom i najčešće se očituju kao eritem, osip, urtikarija, grčeviti bolovi u trbuhu i anafilaksija, dok se one neposredovane imunosnim sustavom očituju obično nakon nekoliko sati pa i dana, najčešće kao enterokolitični sindrom, proktokolitis te kontaktni dermatitis - pojašnjava dr. Niseteo ističući da svaka od navedenih reakcija zahtijeva medicinsku pomoć i da se nikako ne smiju primjenjivati kućna liječenja.