SHUTTERSTOCK
studija

Šokantno otkriće: Botoks ne mijenja samo izgled lica već može promijeniti i bitno područje u mozgu

Za potrebe istraživanja znanstvenici su napravili snimke mozga 10 žena prije injekcija botoksa u čelo te tri tjedna nakon ubrizgavanja

U istraživanju provedenom na Sveučilištu Kalifornija ispitanici su imali zadatak gledati niz sretnih i tužnih lica i pokazalo se da oni koji su primili anti-aging injekcije botoksa imaju poremećenu aktivnost u područjima mozga povezanim s emocijama.


Snimke mozga

Ogroman broj ljudi u svijetu koristi injekcije botoksa svake godine, pri čemu se botulinum toksin ubrizgava u čelo te oko očiju i usta. Taj postupak opušta mišiće ispod kože tako što blokira signale koji ih navode na kontrakciju, čime se ublažavaju bore. No, postupak ujedno smanjuje sposobnost osobe da izražava emocije izrazima lica.

Za potrebe istraživanja znanstvenici su napravili snimke mozga 10 žena prije injekcija botoksa u čelo te tri tjedna nakon ubrizgavanja. Tijekom snimanja ispitanice su trebale pokušati prepoznati ljutnju i sreću na fotografijama lica. Rezultati su pokazali da je nakon ubrizgavanja botoksa došlo do poremećaja aktivnosti u područjima mozga povezanim s procesiranjem emocija kao što su amigdala i takozvana fuziformna vijuga. Stručnjaci tvrde da nesposobnost pojedinca da se nasmiješi ili namršti, što je posljedica botoksa, utječe i na to kako on čita emocije na licima drugih.

Stručnjak za kognitivne znanosti dr. Fernando Marmolejo-Ramos sa Sveučilišta u Južnoj Australiji objašnjava da nam oponašanje izraza lica drugih pomaže da prepoznamo te izraze.

- Naši mišići lica nesvjesno imitiraju mrštenje ili smiješenje druge osobe prije nego što pošalju signale u područja mozga koja interpretiraju emocije. S obzirom na to da botoks blokira te pokrete mišića, proces je poremećen i ne dolazi do slanja signala - kaže dr. Marmolejo-Ramos, dodajući da to dovodi do toga da se tuđe emocije ne mogu doživjeti onako intenzivno ili živo kako bismo željeli.

- Povezujemo se s drugima na temelju onoga što vidimo kod sebe. Ako ne možemo vidjeti ili osjetiti sebe kako se mrštimo ili smijemo, posve je logično da postaje teško to isto prepoznati kod drugih - smatraju autori istraživanja.

Linker
01. studeni 2024 16:38