
Teško je odoljeti i ne počešati se kada nas negdje svrbi. Neki puta se suzdržavamo jer smo u društvu ili na javnom mjestu, drugi puta zato što bismo češanjem samo mogli pogoršati stanje. Ipak, češanje bi u osnovi moglo biti dobro za nas zato što, kako pokazuje novo istraživanje, pojačava obranu organizma.
Češkanje ušiju
Prelaženje noktima preko dijela kože koji nas svrbi donosi ugodu, pa za njega sigurno postoji evolucijski razlog, smatra znanost, no s druge strane, osip ili rana mogu jako loše reagirati na češanje. Kako bi istražili kakvu reakciju zapravo izaziva češanje, na Sveučilištu Pittsburgh miševima su na ušima pomoću alergena haptena izazvali svrbež sličan svrbežu ekcema. Kod miševa koji su se mogli češkati po volji uške su jače natekle i sadržavale su više neutrofila, bijelih krvnih stanica koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija, u usporedbi s miševima koji su nosili ovratnik zbog kojeg nisu mogli dosegnuti uši.
Proučavanjem procesa unutar stanica znanstvenici su otkrili da je češanje potaknulo neurone koji detektiraju bol na otpuštanje neurotransmitera poznatog kao tvar P, koji potom aktivira bijele krvne stanice mastocite potičući tijelo da proizvodi više neutrofila. To pokazuje da je čin češkanja doista važan u poboljšanju ponašanja mastocita, kažu znanstvenici. Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Science.
Kada postaje loše
Tim je također otkrio da se češanjem na koži miševa smanjila količina zlatnog stafilokoka, bakterije koja je uobičajena u kožnim infekcijama. Takva promjena u mikrobiomu bila je mjerljiva već nakon 24 sata unutar kojih su se miševi mogli češkati. S druge strane, aktiviranjem mastocita, alergeni su pokrenuli i put koji je potaknuo upalu, pokazujući da u stanjima kao što je ekcem, koji je vrsta dermatitisa, tijelo dobiva dvostruku dozu upale kože, a tada će češanje vjerojatno dovesti do povećanog oštećenja kože.
Sve ovo značilo bi da je češanje dobro ako ste u osnovi zdravi i ako znate u kojim stanjima se ne treba češati, odnosno kada treba prestati kako ne bi postalo loše. Voditelj tima, imunolog Daniel Kaplan, rekao je da su na Sveučilištu Pittsburgh već napravili i preliminarni rad koji pokazuje slične prednosti češanja kod ljudi, a slijedi detaljnije istraživanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....