Sedam najčešćih simptoma koji mogu upućivati na limfom

Ovogodišnja kampanja „Nijedan pacijent ne putuje sam“ (engl. No Patient Travels Alone), usmjerena je na izazove s kojima se osobe oboljele od limfoma i kronične limfocitne leukemije (KLL) susreću tijekom postavljanja dijagnoze, liječenja te života nakon liječenja. Posebno se prepoznaje i važnost udruga pacijenata, koje oboljelima mogu pružiti pouzdane informacije, praktičnu podršku i pomoć tijekom cijelog puta liječenja.

Bolest srodna leukemiji

Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem, piše HZJZ.

Limfom se može razvijati polako ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica limfome možemo podijeliti u dvije glavne (vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.

Većina limfoma nastaje u limfnim čvorovima, iako se mogu razviti i u drugim organima koji sadrže limfno tkivo, poput želuca, crijeva ili mozga.

Jedan od glavnih simptoma je povećanje limfnih čvorova.

Ostali karakteristični simptomi uključuju:

• temperaturu višu od 38 °C koja se ponavlja, bez poznatog uzroka
• noćno znojenje
• gubitak tjelesne težine
• malaksalost, umor
• kašalj i bol u prsima
• svrbež kože.

Navedeni simptomi ne znače nužno da osoba ima limfom, jer se mogu javiti i kod brojnih drugih, češćih zdravstvenih stanja. Upravo zbog toga što simptomi limfoma često nalikuju drugim stanjima, kao npr. gripi, put do dijagnoze često nije pravocrtan. Prema anketi provedenoj u 2026. godini, trećina pacijenata je prije same dijagnoze limfoma primila barem jednu netočnu dijagnozu.

Liječenje ovisi o vrsti i podtipu limfoma, proširenosti bolesti te drugim karakteristikama bolesnika. Može uključivati kemoterapiju, imunoterapiju, ciljanu terapiju, radioterapiju, a u određenim slučajevima i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica ili kirurško liječenje.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2023. u Hrvatskoj je zabilježeno 108 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 659 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C85). Dobna distrubucija pojavnosti HL je bimodalna, odnosno najveći rizik je kod osoba u dobi između 15 i 40 godina, te osoba starijih od 55 godina. Petogodišnje preživljenje je relativno visoko, u Hrvatskoj iznosi 88,7 % za osobe dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine.

NHL se javlja većinom u starijoj životnoj dobi, nakon šezdesete godine života. Petogodišnje preživljenje je nešto niže nego kod HL, i za osobe dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine u Hrvatskoj iznosi 67 %. Kod svih vrsta limfoma preživljenje ovisi o uznapredovalosti bolesti te o dobi pacijenta, te je više u osoba mlađe životne dobi.