Sedam jasnih znakova da je krajnje vrijeme za kardiološki pregled - kako točno izgleda i kako se pripremiti

Srčane bolesti ne događaju se "nekome drugome" niti "samo" starijim ljudima. Bolesti srca i krvnih žila glavni su ubojica modernog čovjeka i od njih umire svaki drugi stanovnik u razvijenom svijetu, a i naša je zemlja u skladu s tim trendom. I u Hrvatskoj su srčanožilne bolesti vodeći uzrok smrti već desetljećima, a u 2022. umrlo je od njih 22.303 osobe, što je gotovo 40 posto od ukupno umrlih. Iako je zadnjih godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od tih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola te uzrok velikog broja prijevremenih smrti. Životna dob u kojoj se može očekivati pojava srčanožilnih bolesti sve je niža pa više od trećine umrlih čine osobe srednje životne dobi. Nažalost, rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja su upravo oni na koje možemo utjecati, poput pušenja, pretilosti, povišenog kolesterola i tlaka, stresa, nezdrave prehrane i nekretanja. Ukratko, sve ono što karakterizira današnji, moderan način života.

Ipak, iako neke rizične faktore poput nasljeđa, spola i dobi ne možemo promijeniti, možemo poduzeti mnoge druge korake kako bismo smanjili svoj rizik za razvoj srčanih bolesti. Stručnjaci uvijek ističu da se srčane bolesti u gotovo 90 posto slučajeva mogu spriječiti, prvenstveno usvajanjem nekih mjera zdravog života i njihovim dosljednim provođenjem tijekom cijelog života. No, prepoznavanje ranih znakova srčane bolesti i odlasci na redovite preventivne kardiološke preglede mogu spriječiti razvoj mnogih srčanih bolesti, ali i mogu vam doslovno spasiti život.

Ne odgađajte odlazak na pregled

S redovitim kontrolama trebalo bi započeti već u tridesetim godinama života jer se mnoge srčanožilne bolesti, ako se otkriju na vrijeme mogu uspješno liječiti. Stoga je važno naučiti prepoznati neke rane znakove i simptome srčanih bolesti jer oni nisu uvijek očiti i jasni pa ih ljudi često previde ili zanemare jer naizgled nemaju veze sa srcem, poput krvarenja desni. Naime, kad postoji začepljenje neke krvne žile ili povećana potreba da srce snažnije pumpa krv, a ono je ne može zadovoljiti, dolazi do slabljenja cirkulacije i nedovoljne opskrbe kisikom u ostalim dijelovima tijela i simptomi se tada mogu manifestirati bilo gdje u tijelu. Nemojte čekati da se pojavi srčana bolest ili da doživite srčani udar, već obratite pažnju na znakove da sa srcem možda nešto nije u redu i, ako primijetite neki od njih, što prije zakažite pregled kod kardiologa. Većina pacijenata misli da liječnika treba vidjeti samo kad se ne osjeća dobro ili odlaže odlazak u ordinaciju čekajući redoviti godišnji pregled da postavi pitanja o svojim simptoma. No, to nije preporučljivo jer se gubi dragocjeno vrijeme koje može biti presudno u liječenju i prognozi bolesti.

Neki od važnijih znakova koji bi vas trebali navesti da zakažete termin kod kardiologa su:

• bol i žarenje u prsima,
• nepravilni otkucaji srca ili palpitacije,
• osjećaj nedostatka zraka ili gušenje pri manjem naporu,
• neobjašnjiv umor čak i kad ste naspavani i niste se fizički iscrpili,
• česte vrtoglavice,
• krvarenje i bolest desni,
• bol u nogama ili oticanje stopala.

Također, trebali biste otići na kardiološki pregled i ako netko u vašoj obitelji ima ili je imao srčanu bolest, ako ste dijabetičar, ako imate povišen tlak i/ili kolesterol, ako ste aktivni ili bivši pušač te ako započinjete neki novi program vježbanja (a naročito ako ste prije bili neaktivni i imate više od 40 godina).

Kako izgleda kardiološki pregled

Svaki kardiološki pregled započinje iscrpnom anamnezom koja mora sadržavati obiteljsku sklonost nekim bolestima, te sve eventualne bolesti od rođenja do dana pregleda. Nakon toga potrebno je detaljno opisati eventualne sadašnje tegobe, ako zbog njih osoba dolazi na pregled, te svakako treba uzeti u obzir i kakve su fiziološke funkcije osobe, odnosno apetit, stolica, mokrenje, spavanje i slično. Također, uzimaju se podaci o navikama, kao što su pušenje, konzumiranje alkohola ili opojnih droga ili kave, kao i to uzima li osoba neke lijekove, kao i njihove doze, jer neki lijekovi za srce mogu mijenjati izgled elektrokardiograma. Uz to, s obzirom na radnu sposobnost, važno je saznati zanimanje i posao koji osoba obavlja, te navesti ima li neke alergije. Nakon anamneze slijedi klinički pregled, pri kojem liječnik može vidjeti otok nogu ili proširene vene na vratu koje mogu ukazivati na slabiji rad srca, i mjerenje krvnog tlaka. Kardiološki pregled obavezno uključuje snimanje i očitanje elektrokardiograma koji prati električnu aktivnost srca preko kože u stvarnom vremenu, a u današnje vrijeme imamo na raspolaganju niz pretraga koje upotpunjuju kardiološki pregled i u dvojbenim situacijama daju kardiologu niz korisnih informacija. Obavljaju se laboratorijske pretrage, a prema potrebi i holter krvnog tlaka koji mjeri arterijski tlak tijekom 24 sata i dinamička elektrokardiografija (Holter EKG-a) koja kontinuiranim snimanjem tijekom 24 sata daje uvid u regularnost srčanog ritma ili u postojanje različitih oblika aritmije. Rtg srca i pluća daju korisne informacije o veličini srca, prokrvljenosti pluća, što direktno ovisi o funkciji srca, i o mogućem nakupljanju tekućine u prsnoj šupljini ili oko srca. Ultrazvuk srca daje vrijedne informacije o građi i funkciji srčanih struktura, dok ergometrija daje informacije o toleranciji fizičkog napora i o prokrvljenosti srčanog mišića.

U Poliklinici Sursum Corda njeguju holistički pristup zdravlju

Za svaki kardiološki pregled potrebno je ponijeti sve nalaze koje ste prije skupili ako ste već i prije imali nekih poteškoća sa zdravljem ili bolesti. Za sam pregled nisu potrebne posebne pripreme, a tijekom kliničkog pregleda treba ukloniti odjeću s pregledavanog dijela tijela te pratiti upute liječnika. Ako postoji potreba za ergometrijom, na dan testiranja treba izbjegavati pušenje, konzumaciju kave i alkohola te 2 sata prije testiranja ne jesti. Potrebno je odjenuti udobnu odjeću i obuću koja ne ometa hodanje, odnosno vožnju bicikla. U svakom slučaju, prije bilo koje dijagnostičke pretrage na koju ćete biti upućeni, liječnik će vam objasniti zašto se obavlja te je li potrebna neka posebna priprema, kao i to trebate li na dan pretrage uzeti uobičajene lijekove, ako ih uzimate, ili ne.

Ono što im je posebno važno jest suzbijanje prvog uzroka smrti u Hrvatskoj i šire - kardiovaskularnih bolesti

Sve na jednom mjestu

Sve što vam je potrebno za zdravlje srca, i mnogo više od toga, možete obaviti u Poliklinici Sursum Corda u Zagrebu u kojoj će vas pratiti vrhunski liječnici i specijalisti, a za dijagnostičke pretrage se koristi najnovija oprema japanske proizvodnje kako bi se osiguralo da dijagnostički rezultati budu u potpunosti točni. Ovdje možete obaviti sve preglede i pretrage, ne samo iz područja kardiologije, već i interne medicine, nefrologije, telemetrije i radiologije, a uskoro će se otvoriti i ambulanta za bol, kao i anesteziologija, endokrinologija i pulmologija. Pristup koji se gaji u poliklinici Sursum Corda je takav da je pacijent na prvom mjestu, a cilj je davanje najbolje moguće usluge u najbržem mogućem vremenu. Čekanja nema, pregled traje onoliko koliko je potrebno, njeguje se holistički pristup zdravlju i traže se širi uzroci problema, a ne samo liječenje simptoma. I sve to praćeno ljubaznošću, brzinom i profesionalnošću osoblja poliklinike. Ono na što se u poliklinici Sursum Corda posebno stavlja naglasak jest suzbijanje prvog uzroka smrti u Hrvatskoj i šire, a to su kardiovaskularne bolesti. Stručnjaci ove poliklinike razvijaju najnaprednije programe preventivnih sistematskih kardioloških pregleda kako bi postigli upravo taj cilj na zadovoljstvo pacijenata.

Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s Poliklinikom Sursum Corda