Pušači imaju niže razine ovog svemogućeg vitamina, a u opasnosti su i bubrežni bolesnici

Piše: Ivana Krnić

Vitamin C ili kralj među vitaminima, kako se često naziva zbog važnosti za imunosni sustav, sudjeluje u čak 15 tisuća metaboličkih procesa u organizmu. Ipak najviše o njemu govorimo kada zahladi, jer se od pamtivijeka koristi za očuvanje zdravlja, odnosno zaštitu od zimskih prehlada, gripe i infekcija. Velik broj živih bića ima sposobnost da sintetiziraju vitamin C, no ljudi ga u svom organizmu ne mogu sami proizvesti pa ga moramo unositi ili hranom ili suplementima, odnosno dodacima prehrani.

- Vitamin C djeluje kao antioksidans, ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, a niz potencijalnih pozitivnih učinaka tog vitamina još se istražuje - pojašnjava prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica. Ovaj vitamin otkriven je početkom 20. stoljeća, no još uvijek je omiljena tema znanstvenika koji i dalje istražuju sve njegove pozitivne strane, ali i razbijaju neke predrasude. U organizmu, pojašnjava prof. Vranešić Bender, vitamin C ima vrlo važne uloge. Tako je neupitno da je prijeko potreban u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona kao odgovora antitijela i lučenje hormona timusa.

ZNAKOVI MANJKA

- Znamo koliko je željezo važno u organizmu, tako da je pozitivna strana vitamina C i u tome što pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te tako može pomoći u olakšavanju simptoma alergija - nastavlja nutricionistica.

Dakle, nedovoljan unos vitamina C može dovesti do avitaminoze, što se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osoba. Izrazit nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promjene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama (kosti postaju lomljive, zglobovi otiču). Zubi postaju klimavi, a zubno je meso otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.

PUŠAČI IMAJU NIŽE RAZINE

- Iako je skorbut (bolest koja nastaje uslijed nedostatka vitamina C) postao nepoznanica u modernom društvu, postoji struja stručnjaka koja smatra da mnogi uzimaju manje vitamina C nego što im je potrebno. Umor, lako stvaranje modrica ili krvarenje desni mogu biti rani znaci nedostatka vitamina C u prehrani. Dokazano je da pušači imaju niže razine vitamina C u organizmu te im je stoga potreban viši unos da bi održali njegovu poželjnu razinu - pojašnjava prof. Vranešić Bender.

Dodaje kako su bolesnici sa zatajenjem bubrega izloženi pojačanoj opasnosti od nedostatka vitamina C. Međutim, tim se osobama preporučuje savjetovanje s liječnikom prije posezanja za dodacima ovog vitamina. Istraživanja su pokazala da su žene s nižim vrijednostima vitamina C u krvi izložene pojačanom riziku od pojave žučnih kamenaca. Povišen unos vitamina C može koristiti osobama čija prehrana nije adekvatna, osobama starije dobi, alkoholičarima, pušačima, osobama koje uzimaju droge, oboljelima od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama izloženim stresu, onima koji se oporavljaju od operacije ili imaju opekline ili rane, osobama na dijalizi te onima izloženim zagađenjima iz okoliša. Naravno, suprotno problemima avitaminoze ili nedostatka vitamina C, tu su i koristi koje ovaj vitamin donosi našem organizmu.

Gotovo da nije moguće nabrojati sve pozitivne strane - od najšire poznate pomoći kod infekcija i prehlada, pomaže kod tumora, vida, srca, ljepote i elastičnosti kože... i tako unedogled. Najraširenija upotreba je u zimskom periodu i vremenu kada haraju viroze i gripa. Iako je posve jasno da lijeka za te bolesti nema, činjenica je da na raspolaganju postoji cijela paleta nutrijenata, namirnica i biljnih pripravaka koji ublažavaju simptome i skraćuju bolest. Osnovno je pravilo kod viroze da je treba odležati, jer prehodana viroza može stvoriti brojne komplikacije. No, postoje još neka pravila kojih bi se trebalo pridržavati, a to je u prvom redu adekvatna prehrana, ali i unos veće količine tekućine kako bi se spriječila dehidracija.

Postoje, naime, čvrsti dokazi da visoke doze vitamina C (1-2 g/dan) skraćuju prehladu i ublažavaju simptome. Posljedično, opskrbom organizma potrebnom količinom vitamina C (barem 100 mg) dnevno pogoduje se bržem oporavku od bolesti. Ipak, posezanje za megadozama većim od 2 g vitamina C dnevno može izazvati proljev, povraćanje i vrtoglavicu pa nije preporučljivo. Zanimljivo je napomenuti i da su istraživanja pokazala kako vitamin C odgađa razvoj sive mrene, odnosno katarakte. Naime, ova bolest očiju uglavnom je vezana za stariju populaciju i jedan je od vodećih uzroka sljepoće u svijetu. Istraživanje je tako pokazalo da je visok unos vitamina C bio povezan sa 20 posto nižim rizikom od razvoja katarakte. Poznato je da su naranča, limun, papaja, brokula i paprika samo neke od namirnica bogate vitaminom C. Američki znanstvenici proveli su pak istraživanje kojim su nastojali povezati razine vitamina C u krvi s učestalosti moždanog udara. Studija je provedena na 65 zdravih i 65 ispitanika koji su doživjeli moždani udar ili puknuće žile u mozgu. Ispitanicima su uzeti uzorci krvi te je provjerena razina vitamina C: u prosjeku je 41 posto ispitanika imalo normalnu, 45 posto sniženu razinu, dok je 14 posto patilo od nedostatka vitamina C. Međutim, pokazalo se da su upravo ispitanici koji su već doživjeli moždani udar ili izljev krvi u mozak imali deficit vitamina C, dok su zdravi ispitanici imali normalnu razinu ovog vitamina. Ovim otkrićem potvrđeno je da je niska razina vitamina C u organizmu rizični čimbenik za cerebrovaskularne bolesti baš kao i visoki krvni tlak, prekomjerna tjelesna masa i redoviti unos alkohola. Također, čini se da je vitamin C izrazito važan ne samo zbog zdravlja cerebrovaskularnog sustava nego i zato što može pridonijeti jačanju imunosnog sustava i proizvodnji kolagena, proteina važnog za izgradnju kosti, tkiva i kože.

DODACI PREHRANI

Zanimljivo je i istraživanje koje je pokazalo da dnevni unos 500 mg vitamina C pokazuje učinak usporediv s laganom tjelesnom aktivnosti poput hodanja. Tako da dodaci vitamina C osobama s viškom kilograma mogu biti učinkovita pomoć kod suženih krvnih žila. Studija provedena na 120 ispitanika s hipertenzijom promatrala je utjecaj uzimanja dodataka prehrani u obliku vitamina C i E na snižavanje krvnog tlaka. Provođena je osam tjedana te je ustanovljeno da se uzimanjem dodataka prehrani povećava razina određenih enzima i polinezasićenih masnih kiselina - važnih čimbenika koji utječu na razinu krvnog tlaka. Rezultati studije potvrdili su da uzimanjem dodataka prehrani u obliku vitamina C i E dolazi do smanjenja krvnog tlaka. Autori studije objašnjavaju smanjeni rizik od hipertenzije utjecajem vitamina C i E na slobodne radikale koji uzrokuju oksidativni stres. U časopisu Indian Journal of Pharmacology objavljeno je da visoke doze vitamina C mogu pomoći u sprečavanju infekcije bakterijom Helicobacter pylori, koja se povezuje s pojavom adenokarcinoma želuca. Analizirano je nekoliko kliničkih istraživanja i otkriveno da je visoka prevalencija infekcije tom bakterijom povezana s niskim koncentracijama vitamina C u krvi i želučanom soku. Sve ove podatke prikupljali su i analizirali naši stručnjaci na stranici vitamini.hr. Jedna od autorica, prof. Vranešić Bender, kaže kako su zbog snažne antioksidativne aktivnosti vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet brojnih istraživanja.

ŠIROKA PREVENCIJA

Nove spoznaje o vitaminu C, navodi, tiču se prevencije cerebrovaskularnih bolesti, ali i njegova zaštitnog djelovanja na različite maligne bolesti. To većina istraživača danas objašnjava sposobnošću vitamina C da kao snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale prije nego što uopće oštete molekulu DNK i tako potaknu pojavu karcinoma. Objavljen je velik broj epidemioloških studija koje su proučavale vezu između unosa vitamina C (i hranom i suplementima) i rizika od različitih kancerogenih bolesti, uključujući karcinom jednjaka, dojke, cerviksa, želuca, prostate, pluća i crijeva, no zaključci nisu konačni.