Nedavno je u Zagrebu osnovana SALUS Alliance, regionalna platforma za inovacije u javnom zdravstvu Središnje i Istočne Europe koja okuplja stručnjake iz šest zemalja s ciljem unapređenja prevencije i smanjenja šteta u zdravstvu. Potpredsjednik je ugledni češki pulmolog izv. prof. Jiří Votruba, predstojnik Prve klinike za tuberkulozu i respiratorne bolesti Opće sveučilišne bolnice u Pragu i Prvog medicinskog fakulteta Karlova sveučilišta. Razgovarali smo o važnosti ovakve inicijative i što ona donosi.
SALUS Alliance osnovan je u Zagrebu. Zašto je, prema vašem mišljenju, upravo sada pravi trenutak za pokretanje takve regionalne inicijative?
Više nemamo luksuz čekanja. Zemlje Središnje i Istočne Europe dijele vrlo slične javnozdravstvene izazove, ali i vrlo slične slijepe točke. Imamo visoku prevalenciju kroničnih nezaraznih bolesti, bolesti povezanih s pušenjem, alkoholom, pretilošću, metaboličkim poremećajima, kroničnim stresom i poteškoćama mentalnog zdravlja. Istodobno, zdravstveni sustavi prečesto reagiraju tek kada se bolest već razvila. Drugim riječima, liječimo posljedice, dok premalo ulažemo u rano otkrivanje rizika, promjenu ponašanja i očuvanje kvalitete života.
Zašto je važno što ova inicijativa dolazi upravo iz zemalja Središnje i Istočne Europe?
Naše zemlje imaju slične demografske izazove, slične zdravstvene pokazatelje, slične navike i često slična ograničenja u financiranju zdravstvenih sustava. SALUS Alliance osnovan je kako bi okupio stručnjake iz regije i stvorio platformu koja neće biti samo prostor za raspravu, nego i za razvoj konkretnih preporuka, edukaciju i javnozdravstvene politike utemeljene na dokazima.
Vi ste pulmolog i internist. Kakva je situacija u Češkoj?
U kliničkoj praksi svakodnevno vidim posljedice nedostatne prevencije. Kao liječnik koji se bavi respiratornim bolestima, susrećem pacijente čija su bolest, smanjena funkcionalnost i narušena kvaliteta života često povezani s dugotrajnom izloženošću rizicima, osobito pušenju i drugim čimbenicima koji utječu na zdravlje pluća i opće zdravlje. Pulmologija vrlo jasno pokazuje zašto javno zdravstvo ne smije biti usmjereno samo na liječenje posljedica. Kada bolest uznapreduje, možemo je liječiti, možemo ublažavati simptome, možemo usporiti pogoršanje, ali je šteta često već velika.
Drugim riječima, govorite iz perspektive liječnika koji vidi konačan ishod problema?
Upravo tako. Javnozdravstvena politika često se čini apstraktnom, ali u ambulanti ili bolnici ona postaje vrlo konkretna. Vidite osobu koja se bori za dah. Vidite osobu koja više ne može raditi ono što je mogla prije nekoliko godina. Vidite obitelj koja se nosi s posljedicama kronične bolesti. Tada postaje jasno da prevencija nije dodatak zdravstvenom sustavu. Ona je njegov temelj. Svaka bolest koju možemo spriječiti, odgoditi ili ublažiti znači bolji život za pojedinca i manji pritisak na sustav.
Što SALUS Alliance želi promijeniti u načinu na koji javnost i donositelji odluka govore o prevenciji?
Želimo prevenciju učiniti konkretnijom. Ako nekome jednostavno kažete da prestane pušiti, smršavi, pije manje, više se kreće i manje se izlaže stresu, a pritom mu ne ponudite realnu podršku, niste učinili dovoljno. Moderno javno zdravstvo mora razumjeti stvarne živote ljudi. Moramo razvijati programe koji pomažu građanima da ranije prepoznaju rizike, dobiju savjet, postupno uvedu promjene i osiguraju da sustav ne bude prisutan tek kada se bolest već pojavila.
Zvuči jednostavno, ali zdravstveni sustavi i dalje se uglavnom bave liječenjem.
Kronične bolesti ne nastaju preko noći. One se razvijaju godinama, često desetljećima. To znači da postoje brojne mogućnosti za raniju intervenciju. Ako ih propustimo, plaćamo mnogo višu cijenu - medicinski, društveno i ekonomski.
Pojam smanjenja štete u javnom se diskursu često povezuje samo s ovisnostima. Je li to preusko shvaćanje?
Idealno je ne pušiti, ne piti prekomjerno, održavati zdravu tjelesnu težinu, redovito vježbati, dobro spavati i učinkovito upravljati stresom. Ali stvarni život nije idealan. Mnogi ljudi ne mogu odmah napraviti savršenu promjenu. Ako javno zdravstvo komunicira isključivo kroz idealne ishode, izgubit ćemo dio građana iz sustava. Smanjenje štete znači da ne odustajemo od najboljeg cilja, ali prihvaćamo da put prema njemu ponekad mora biti postupan, kroz manje rizične korake.
Kako se koncept smanjenja štete može primijeniti na pušenje i respiratorno zdravlje?
Kod pušenja temeljna poruka mora ostati vrlo jasna: najbolje je nikada ne početi pušiti, a za pušače je najbolja odluka potpuno prestati. To je osnova. Međutim, kao liječnici znamo da neki pušači ne uspijevaju prestati, čak ni nakon više pokušaja. Za te osobe zdravstveni sustav mora imati strukturiran, individualiziran i manje osuđujući pristup. To uključuje savjetovanje, farmakološku terapiju, psihološku podršku i kontinuirano praćenje. Važno je da pušač sustav ne doživljava kao mjesto osude, nego kao mjesto pomoći. Ako ih posramljujemo, vrlo je vjerojatno da će se udaljiti. Ako im ponudimo realan plan, veća je šansa da ćemo smanjiti rizik i postići bolji dugoročni ishod.
U javnozdravstvenim temama često spominjete stigmu. Koliko ona otežava prevenciju?
Stigma je jedna od najvećih prepreka. Ona se ne odnosi samo na mentalno zdravlje i ovisnosti, nego i na pretilost, pušenje, alkohol, pa čak i kronične bolesti povezane sa životnim stilom. Ako se osoba osjeća posramljeno, manja je vjerojatnost da će potražiti pomoć. Ako očekuje osudu, odgađat će razgovor s liječnikom. Ako misli da je problem u potpunosti njezina krivnja, možda neće vjerovati da joj sustav može pomoći.
SALUS Alliance među svoje prioritete ubraja i mentalno zdravlje. Zašto je ono važno u kontekstu prevencije kroničnih bolesti?
Mentalno zdravlje ne možemo promatrati odvojeno od tjelesnog zdravlja. Kronični stres, anksioznost, depresivni simptomi, nesanica i socijalna izolacija utječu na ponašanje, prehranu, tjelesnu aktivnost, konzumaciju alkohola, pušenje i sposobnost osobe da se brine o sebi. Nije dovoljno mjeriti krvni tlak, šećer u krvi i kolesterol ako istodobno ne vidimo da osoba živi pod kroničnim stresom, ne spava i nema podršku. Prevencija mora biti holistička. Čovjek nije skup odvojenih dijagnoza. Stoga su nam potrebni psiholozi, psihijatri, stručnjaci za javno zdravstvo, ekonomisti, edukatori, lokalne zajednice i donositelji odluka koji rizike reguliraju razmjerno.
Što znači „razmjerna regulacija rizika”?
To znači da javne politike trebaju razlikovati razine rizika i uvoditi mjere koje su razmjerne stvarnoj šteti i javnozdravstvenom učinku. Regulacija mora biti stroga kada je to potrebno, ali i racionalna, izvediva i utemeljena na dokazima. Ako je neka politika isključivo simbolična i ne mijenja ponašanje niti smanjuje rizik, njezin je učinak ograničen. Potrebne su nam mjere koje funkcioniraju u stvarnom životu.
Zašto je važno da je SALUS Alliance osnovan upravo u Zagrebu?
Zagreb je važno regionalno središte, a Hrvatska ima snažnu javnozdravstvenu tradiciju. Osnivanje SALUS Alliancea u Zagrebu šalje poruku da zemlje ove regije mogu imati aktivnu ulogu u oblikovanju modernih javnozdravstvenih pristupa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....