Psihijatri otkrili posljedice pandemije - broj ovisnika ubrzano raste, a povećala se i konzumacija ove dvije droge

Povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti Klinika za psihijatriju Vrapče i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba organizirali su okrugli stol o prevenciji i liječenju ovisnosti u vrijeme COVID-a 19. Iako su predviđanja bila da će se konzumacija opijata smanjiti u vrijeme prvog zatvaranja, stanje na terenu je pokazalo upravo suprotno. Najveći porast uzrokovan je ovisnicima o kokainu i amfetaminima, ali bilježi se i rast konzumenata o sintetskim kanabioidima čiji su stvarni učinci nepredvidivi, a nerijetko i opasni po život.

S ovisnošću se susreću i mlade generacije

„Kada smo uspoređivali broj ovisnika koji se prijavio u psihijatrijsku bolnicu Vrapče ove godine tijekom srpnja i kolovoza, sa istim razdobljem prethodne godine, možemo zaključiti kako je riječ o porastu od 25 do 30 posto. Također, tendencija većeg broja prijavljenih ovisnika u kliniku nastavila se i nakon ljeta, uslijed otvaranje barova i noćnih klubova te brojnih zabava po obali. Kako svi, tako smo se i mi morali prilagoditi novom načinu komuniciranja s našim pacijentima pa smo samo one najteže oblike hospitalizirali, a s ostalima smo komunicirali online, telemedicinom. Pokrenuli smo i online program A+ namijenjen pacijentima u apstinenciji kao podršku u vrijeme pandemije“, naglasio je dr.sc. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

S ovisnošću se susreću i mlade generacije koje su do sada imale priliku pomoć zatražiti u Centru za zdravlje mladih Grada Zagreba, no prilikom prvog zatvaranja i obustave gradskog prometa, mladim ljudima je onemogućen dolazak u centar.

U gradu Zagrebu se već deset godina prate urinarni biomarkeri otpadnih voda iz kojih je vidljiv značajan porast konzumacije određenih vrsta droga u glavnom gradu.

„Kada uspoređujemo 2019. godinu s 2009. godinom koju uzimamo kao referentnu za ispitivane vrijednost, srednji dnevni protoci biomarkera kokakina su viši 5,4 puta, kanabisa 7,6 puta, MDMA 14 puta, a amfetamina za čak 50 puta. Potrošnja kanabisa i i kokaina okarakterizirana je jasnim rastućim trendom tijekom gotovo cijelog vremena istraživanja, posebice tijekom zadnjih nekoliko godina, dok se potrošnja sintetičkih stimulativnih droga stabilizirala.“, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

Na okruglom stolu raspravljalo se, uz ovisnosti o drogama, o ovisnosti o alkoholizmu, klađenju i kockanju kao vrlo važnim temama.

Luka Maršić, Mirjana Orban, Ivan Ćelić, Ivana Portolan Pajić i Anto Orešković

Ovisnost o alkoholizmu

„Vanjski uvjetovane krize, poput korona krize, samo dodatno povećavaju unutrašnje krize u ljudima. Kako se raspada društvo, raspadaju se i ovisnosti, a svaka mentalna ovisnost je razlog unutarnje krize. Iako su se kasina i kladionice fizički zatvorili, oni djeluju online stoga su ovisniku o kocki i klađenju itekako dostupni. Strah povećava unutarnju potrebu za užitkom pa tako ovisnik u vrijeme ove krize još lakše poseže za svojom drogom, u ovom kontekstu kockom“, izjavio je dr.sc. Luka Maršić, prof. antropologije, Klinika za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice Zagreb.

Ovisnost o alkoholizmu je najčešća ovisnost u mnogim društvima pa tako i u Hrvatskoj koja broji preko 200.000 liječenih alkoholičara.

„U životu svakog čovjeka razlikujemo očekivane i neočekivane događaje. S očekivanim događajima se znamo nositi, no kada je riječ o neočekivanim događajima poput gubitka voljene osobe, potresa ili pandemije, mi ne znamo kako ćemo reagirati. Nakon potresa u Zagrebu i s početkom pandemije koronavirusa neki naši građani su se odlučili po prvi puta u životu zatražiti psihijatrijsku pomoć. Sjetimo se samo snimaka pomahnitalog kupovanja alkohola prije prvog zatvaranja, kao da dolazi smak svijeta. Kupovali su ga i ljudi koji nisu ovisnici, no na taj način su liječili svoju anksioznost te došli u zamku da i sami postanu ovisnici. Ovisnost je vezana za poremećaj nagrađivanja u mozgu, alkohol prvo uzimamo kao nagradu, a zatim da odgodimo negativne osjećaje, što već prelazi u ovisnost koja se mora liječiti.“, naglasio je prim. Anto Orešković, dr. med., voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice „Sv. Ivan“

Poruka svih sudionika okruglog stola je kako niti jedna ovisnost nije rješenje problema te da bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo uvijek postoji drugi način. Potražiti psihološku pomoć u izazovnim vremenima u kojima se trenutno nalazimo jest najbolje prevencija potencijalnih ovisnosti.