Osobe svijetle puti u većem su riziku da razviju oštećenja kože zbog djelovanja sunca
 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
riječ stručnjaka

Prepoznajte rane znakove nastanka melanoma i naučite kako se pravilno zaštititi

Prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, dermatovenerologinja i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti u KBC Split, objašnjava nam što je to melanom, koji su rani simptomi i faktori rizika te kako se možemo zaštititi

Najteža posljedica pretjeranog izlaganja suncu je nastanak raka kože, među njim i najopasnijeg - melanoma. Melanom je u Hrvatskoj na 11. mjestu po učestalosti pojavljivanja među zloćudnim tumorima, a godišnje se dijagnosticira oko 500 novih. Stopa smrtnosti se smanjuje ranijim dijagnosticiranjem i boljim terapijskim izborom lijekova. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, godišnje od melanoma oboli oko 130.000 osoba.

Melanom je zloćudni tumor sastavljen od stanica koje proizvode pigment (melanociti). Može nastati iz prethodnog madeža (u oko 20-30% oboljelih), ali u većini slučajeva melanom nastaje od početka kao melanom (70-80% oboljelih). Najčešće se otkriva na prsima i leđima kod muškaraca, a na nogama kod žena. Na vratu i glavi javlja se podjednako kod oba spola, objavili su stručnjaci Američkog društva za rak. No, upozoravaju stručnjaci, melanom se može pojaviti i na drugim mjestima, čak i tamo gdje sunčeve zrake izravno ne dolaze. Može se pojaviti u pupku, na stražnjici, između nožnih prstiju, na tjemenu ili iza uha. Ne često, ali moguće ga je otkriti u unutrašnjosti uha, usne šupljine ili genitalija. Zato biste trebali nakon 40. redovito odlaziti dermatologu, a samopregled raditi jednom mjesečno, osobito ako u obitelji imate slučajeva raka. Ono što često zaboravimo je da koža pamti, pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju u starijoj dobi.

- Za nastanak melanoma je bitno naglo izlaganje velikoj količini i energiji svjetlosnog zračenja pri čemu nastaju oštećenja nasljednog materijala koja se ne mogu brzo popraviti pa se stoga nakupe greške i izmijenjene stanice započinju postupno diobu, što se očituje pojavom i rastom promjene. Dobroćudne promjene u jednom trenutku prestaju s rastom, dok zloćudne nastavljaju rast, jer je zloćudna stanica tako izmijenjena da postaje ‘besmrtna‘ - objašnjava nam prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, dermatovenerologinja i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti u KBC Split.

image
Prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić
FOTOGRAFIJE: ANTE CIZMIC/CROPIX


Rani znakovi melanoma

- Rani znakovi kožnog karcinoma su malene promjene koje postupno rastu, mogu krvariti i ne mogu zacijeliti na uobičajenu terapiju antibiotskim mastima ili epitelizirajućim pripravcima. Tada obično pribjegavamo uzimanju djelića kože iz takve promjene i nakon mikroskopskog pregleda odlučujemo se o terapijskom izboru.

Ako se radi o sumnji na melanom, tada se obično viđa neravnomjerno pigmentirana promjena koja sadrži više različitih boja od svjetlo smeđe, tamno smeđe te sive do antracitno sive i crne. Uz to, promjena katkada ima krasticu ili krvari i neprestano raste kako u širinu, tako i u dubinu pa se izdiže iznad razine kože. Neke promjene imaju dugotrajniji horizontalni rast pa se na vrijeme uoče i plitke su te kirurškim odstranjivanjem riješimo problem. S druge strane, neke promjene od početka imaju okomiti rast, pa stoga brže prodiru u dublje slojeve kože pa je time i mogućnost širenja tumora na druga tkiva daleko veća - govori dr. Puizina Ivić.


Faktori rizika

Za nastanak melanoma postoje razni faktori rizika. Prije svega to je svijetla koža koja ne može potamniti nego uvijek izgara na suncu. To su osobe crvene kose s pjegama i svijetlim očima. Pored njih, govori nam doktorica, osjetljive su i osobe plave kose, svijetlih očiju koje također uvijek izgore, a nikada ne potamne. Oni, objašnjava nam, nemaju mogućnost stvaranja tamnije pigmentacije tijekom ljeta koja ima veliki zaštitni učinak za naš nasljedni materijal u jezgrama stanice kože. Naravno, tamnopute osobe će u konačnici biti bolje zaštićene i time će imati manje zloćudnih tumora kože.

- Drugi faktor rizika su brojne sunčane opekline s posljedičnim stvaranjem mjehura. Rezultati ovakvih učinaka naglom i nekontroliranom sunčanju vide se često u vidu brojnih pjega na koži leđa oboljelih od melanoma. Isto tako, treba napomenuti da je rizik od obolijevanja viši ako je netko od članova uže obitelji (roditelji, braća ili sestre) imao melanom, jer se određene stanične greške mogu prenositi na potomke. Veliki broj madeža određene vrste koji su u razini kože koji mogu imati određene elemente koji mogu upućivati na melanom, a nasljeđuju se, također mogu biti rizik za nastanak melanoma. I konačno naglo i intenzivno izlaganje sunčevom svjetlu koje u svom spektru ima različite valne duljine koje mogu oštetiti stanice i pobuditi ih na zloćudnu pretvorbu također je veliki rizik - govori dr. Puizina Ivić.


Aktinička keratoza

Prekomjerno izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama može dovesti i do aktiničke keratoze. Riječ je o promjenama na koži koje nastaju na stanicama (keratinocitima) i dovode do toga da koža postaje hrapava, ljuskava i nepravilno pigmentirana. Na oštećenoj koži vidljive su male, crvene, grube, ljuskave mrlje koje se nazivaju aktiničke keratoze ili lezije, koje izgledaju poput mrlja suhe kože i pojavljuju se uglavnom na licu, usnama, ušima, leđima i rukama, podlakticama, glavi i vratu. Aktiničke keratoze mogu izazvati simptome kao što su krvarenje i bol, a ako se ne liječe, mogu se razviti u rak kože. Ako se smanji izloženost suncu i zaštiti koža od UV zraka, smanjit će se i rizik za nastanak ove kožne bolesti.


Solarij - da ili ne?

Svjetska zdravstvena organizacija preporučila da osobe mlađe od 18 g odina ne bi trebale u solarij. Solarij, objašnjava nam doktorica, emitira pet puta više energije nego što to emitira sunce tijekom ljeta u podne. Osim toga, solarij emitira pretežno valne dužine koje su odgovorne za prerano starenje kože i stvaranje sivkasto-pepeljaste nijanse kože koja je karakteristična primjerice kada se vratite sa skijanja. Takva nas boja, nastavlja doktorica Puizina Ivić, ne štiti od zraka koje su odgovorne za naše tamnjenje tijekom ljeta, a daju nam karakterističnu brončanu preplanulu boju. Stoga, savjetuje, sa solarijima jako oprezno, jer koža pamti i nakuplja greške. Tijekom života postoje i ograničenja koliko naša koža može primiti svjetlosne energije. Iznad određenih granica pojavljuju se degenerativna oštećenja i zloćudni tumori kože.

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK


Dijagnostika i novosti u liječenju

- Što se tiče dijagnostike, važno je kirurški odstraniti sumnjivu promjenu što ranije, a potom, ovisno o debljini tumora, raditi i dodatne kirurške zahvate kao primjerice pregled limfnog čvora koji je najbliži području gdje se tumor nalazi. U slučaju nalaza tumorskih stanica u njemu, pristupa se kirurškom odstranjenju pojedinih skupina limfnih čvorova u pazusima ili preponama ili na drugim mjestima, ovisno o mjestu gdje se tumor nalazio. Pri sumnji da su se pojavile presadnice u drugim dijelovima tijela, pristupa se pretrazi PET/CT pri čemu se mogu naći udaljene presadnice ako su metabolički aktivne. Nekada ih ne možemo vidjeti, jer presadnice u tom trenutku nisu metabolički aktivne, pa treba biti oprezan i dalje nastaviti redovno kontrolirati bolesnika. Od lijekova postoje na tržištu preparati koji se mogu uzimati kada postoje metastaze, a cilj im je da zaustave diobu zloćudnih stanica i tako uspore njihovo širenje. Preduvjet je da zloćudne stanice imaju određeni poremećaj (mutaciju) na koje djeluje ta skupina lijekova. Druga skupina lijekova djeluje tako da pojačava imunološki odgovor bolesnika i da on nadvlada tumor. Ova skupina dovodi pojedine osobe u stanje potpunog mirovanja i čak eliminacije bolesti - kaže dr. Puizina Ivić.


Porast malignih oboljenja

Godišnji rast broja melanoma iznosi 5-7%. Ovako visok porast ne samo melanoma već i drugih zloćudnih bolesti objašnjava se, govori nam doktorica Puizina Ivić, zagađenjem, nepravilnom ishranom i stilom života (stres), uzimanjem različitih lijekova, pušenjem te pojačanim zračenjem sunca zbog oštećenja ozonskog sloja koji inače zaustavlja određeni štetni spektar sunčevog zračenja. Pored toga spominje se i smanjena snaga magnetskog polja zemlje koje također ima zaštitnu ulogu.

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK


Najbolja prevencija

Prevencija se sastoji u fizičkoj zaštiti suncobranima, šeširima, naočalama te adekvatnom odjećom. Valja napomenuti da tamna odjeća izrazito bolje štiti od sunčevog svjetla nego svjetla odjeća. Obične ljetne pamučne majice imaju zaštitni faktor 4, a kada se namoče, onda taj zaštitni faktor pada na 2. Isto tako lagana lanena odjeća koja se često koristi ima primjerice zaštitni faktor 6 i ne predstavlja neku jaku zaštitu.

- Stoga se potpomažemo s kremama ili losionima koji imaju filtere za većinu sunčevog spektra (UVB, UVA i vidljivi spektar). Zaštitni faktor ili SPF je mjera za zaštitu od UVB spektra, dok je PPD mjera za zaštitu od UVA zračenja. Pored toga, danas se dodaju filteri koji štite i od zraka vidljivog spektra koje prodiru duboko u kožu i doprinose starenju.

image
FOTOGRAFIJE: EUCERIN/HANZA MEDIA

SPF je broj koji kaže koliko puta možemo dulje biti izloženi suncu, a da pri tom ne izgaramo. Osnova svega je 20-ak minuta, jer nakon 20-ak minuta počinjemo izgarati tijekom ljeta. Dakle SPF 10 znači da možemo sigurno biti na suncu 20 min x 10, a to je 200 minuta. Nakon toga razdoblja počinjemo izgarati. Naravno, ako se obrišemo ručnikom ili se oznojimo, zaštitni faktor se briše i nestaje s kože pa moramo slojeve obnavljati svaka 2 sata ili po izlasku iz vode. Omjer SPF i PPD bi trebao biti 2-3:1.

Preparate bi svake godine trebali kupovati nove, budući da se tijekom dugotrajnog stajanja mogu dogoditi određeni kemijski procesi, pa iduće godine taj preparat nema SPF koji je deklariran na proizvodu - kaže dr. Puizina Ivić. Dodaje da kremu treba nanijeti pola sata prije izlaska na sunce i to u debelom sloju. Obično je za cijelo tijelo potrebna količina koliko stane u malu čašicu za žestoka pića; dakle izdašna količina.

Preparat se mora vidjeti na koži, a ne potpuno utrljati, jer će se on ubrzo upiti pa nakon nekoliko minuta više nije vidljiv. Nakon što se upije možemo se obući i biti sigurni na suncu. Za dojenčad i malu djecu koja nemaju razvijen mehanizam zaštite od UV, preporučuje se lagana majica i boravak u hladovini, a kasnije se zaštita za dječju dob svodi više na fizičku (odjeća) i kreme koje sadrže određene elemente koji fizički štite od sunčevog zračenja.



Powered by

Eucerin

Linker
17. studeni 2024 02:08