Preglasne projekcije u kinima, ulična buka i glasna glazba sigurno dovode do oštećenja sluha. Kako se zaštititi?

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 10 posto svjetske populacije čine osobe s oštećenim sluhom, od toga čak pet posto s teškim oštećenjima sluha, te da će do 2030. godine više od 500 milijuna ljudi imati ozbiljno oštećenje sluha koje će zahtijevati rehabilitaciju.

Izloženost glasnim zvukovima

Više od milijardu ljudi suočava se s rizikom od trajnog gubitka sluha zbog dugotrajne izloženosti glasnim zvukovima tijekom rekreacijskih aktivnosti kao što su slušanje glazbe i igranje video igrica, a kod najmanje polovice oboljelih moglo se spriječiti gubitak sluha primjenom adekvatnih postupaka primarne prevencije, ističu iz Nastavnog zavoda Andrija Štampar.

Za one koji žive s oštećenjem sluha, rana identifikacija i pristup pravodobnoj rehabilitaciju ključni su za postizanje njihovog najvećeg potencijala. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, prema vrstama oštećenja koja uzrokuju invaliditet, registrirane su u Hrvatskoj 19.282 osobe s oštećenjem sluha, dok u Gradu Zagrebu živi 2.897 osoba s oštećenjem sluha, piše Nastavni zavod.

Kako prepoznati simptome?

Na gubitak sluha objašnjava Marija Škes, mag. educ. reh., sa Odjela za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo, mogu ukazati znakovi kao što su:

• teško razumijevanje riječi posebno uz pozadinsku buku ili u skupini ljudi,
• često vam se govor i drugi zvukovi čine prigušenima ili tražite druge da govore sporije, jasno i glasno,
• pojačavate glasnoću na radiju ili televizoru češće nego inače
• povlačite se iz razgovora zbog problema u komunikaciji.

Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje glazbe i video igrica - sve to zahtijeva spuštanje glasnoće na nižu razinu koja je svima nama ugodnija i prihvatljivija. Stoga je rana intervencija ključna za prevenciju oštećenja sluha osobito kod djece i mladih jer je sluh iznimno važan za njihov pravilan razvoj u smislu razvoja komunikacije i socijalizacije.

- Znanstvenici upozoravaju na to da su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego daleko prije. Jačina zvuka uređaja koji šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho utječe tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, znači da je preglasno i opasno. Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom osam sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha. Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje - upozoravaju iz Zavoda.

Edukacija i prevencija

Malim promjenama moguće je prevenirati oštećenje sluha, a neke od preporuka su korištenje slušalica jer se tako smanjuje opterećenje na bubnjić, korištenje zaštitnih slušalica koje blokiraju vanjsku buku, ali i poštivanje pravila „60-60“ kod korištenja slušalica, odnosno poželjno ih je koristiti do 60 posto jačine zvuka, najviše 60 minuta u kontinuitetu te nakon toga napraviti pauzu. Također, na događajima na kojima je prisutna buka, preporučuje se svakih 30 minuta napraviti nekoliko minuta tihog detoksa, odnosno napustiti prostoriju s bukom.

Inkluzija

Također, ističu iz Zavoda, izuzetno važna strategija je educiranje i osnaživanje osoba kojima je oštećen sluh osiguravanjem rehabilitacije putem slušnih uređaja, titlovanjem filmova, emisija te učenjem znakovnog jezika.