Pet najgorih navika koje nam skraćuju život - na jednu nikad ne bismo pomislili, a može dovesti i do raka

Mnoge stvari u svakodnevnom životu mogu nam skratiti život, a da toga nismo ni svjesni. Pušenje je, na primjer, jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih s rakom u svijetu. Prema Američkom društvu za rak pušači imaju 25 puta veću vjerojatnost da će razviti rak pluća od nepušača. Ostale navike koje nam mogu skratiti životni vijek uključuju konzumiranje prerađene hrane s visokim udjelom šećera i masti, dugo sjedenje i nedovoljno vježbanje. Iako se neke od ovih navika mogu činiti bezopasnima, sve one mogu pridonijeti smanjenju našeg općeg zdravlja i dobrobiti. Dobra vijest je da su mnoge od tih navika pod našom kontrolom. Malim promjenama u načinu života možemo dramatično poboljšati svoje zdravlje i povećati očekivani životni vijek. Međutim, mnogi holistički liječnici savjetovat će vam i da navike gledate iz druge perspektive.

1. Odugovlačenje

Odugovlačenje može imati neke prilično negativne posljedice - od loših ocjena do izgubljenih prilika, a odgađanje zadataka može imati ozbiljan utjecaj na naš život. Međutim, jeste li znali da odugovlačenje može biti i pitanje života i smrti? Istraživanja su pokazala da su pacijenti s rakom koji su odgađali liječenje imali veću vjerojatnost da će umrijeti od onih koji su ranije prihvatili pomoć. Odugovlačenje može biti navika koje se teško riješiti, ali važno je zapamtiti da je vaše zdravlje u pitanju i nemojte riskirati smrt odgađanjem odlaska liječniku. Nipošto ne odgađajte preventivne preglede, a ako vam je dijagnosticiran rak, nemojte odugovlačiti ili izbjegavati liječenje raka.

2. Ugađanje drugima

Pokazalo se da ljudi koji uživaju i skloni su uvijek reći da kada je riječ o zabavi imaju veći rizik da će razviti bolest jer su pod većim rizikom da će brže podleći pritisku, što ih može dovesti do razvoja navika koje uzrokuju rak, poput pušenja i konzumiranja alkohola. Osim toga, ljudi koji rado ugađaju drugima nerijetko svoje potrebe stavljaju na posljednje mjesto, što dovodi do nezdravog načina života. Na primjer, mogu preskočiti obroke ili odabrati prerađenu hranu umjesto zdravog voća i povrća. Svi ovi čimbenici mogu povećati rizik od bolesti i kraćeg životnog vijeka.

3. Zadržavanje stolice

Iznenađujuće mnogo ljudi odbija ići na zahod ako to nije njihova kupaonica. Strah od zaraze ili nelagoda mogu uzrokovati da pojedinci zadržavaju stolicu, što stvara loše navike, odnosno može prouzročiti kronični zatvor. Loša probava povezuje se sa slabijim imunitetom i povećanim rizikom za mnoge bolesti, među njima i za rak debelog crijeva. Ako je zadržavanje stolice povezano i sa smanjenim udjelom vlakana u prehrani, situacija može postati poprilično gadna...

4. Loš stav

Negativne misli i osjećaji mogu imati štetan učinak na naše fizičko zdravlje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju pozitivan stav imaju manju vjerojatnost da će razviti rak. Također, oni oboljeli od raka koji vjeruju u pozitivan ishod imaju veću vjerojatnost da će dobro reagirati na liječenje. Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za ovu vezu. Prvo, pozitivno razmišljanje može pomoći jačanju imunosnog sustava čineći tijelo sposobnijim za borbu protiv bolesti. Drugo, pozitivan stav može dovesti do zdravijih navika, poput konzumiranja hranjivih namirnica i redovitog vježbanja. Treće, istraživanja su pokazala da ljudi s pozitivnim pogledom imaju tendenciju da žive duže od onih koji su pesimistični pa je bitno da provjerimo svoj stav i okružimo se ljudima koji nam se ne boje reći istinu.

5. Sjedilački način života

Sjedilački način života može imati značajan utjecaj na očekivano trajanje života. Mnoga su istraživanja dokazala da pojedinci koji žive sjedilačkim načinom života imaju veću vjerojatnost da će umrijeti ranije od onih koji su fizički aktivni. Sjedilački način života može dovesti do pretilosti i drugih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti i dijabetesa. Tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji tih stanja i pomaže ispravnom funkcioniranju tijela. Pomaže u održavanju jakih kostiju i mišića, ali i u smanjenju razine stresa. Konačno, pokazalo se da vježbanje pojačava kognitivne funkcije i štiti od stanja poput Alzheimerove bolesti. Zbog svega ovoga važno je da u svoj dnevni raspored uključite neki oblik vježbanja. Čak i umjerena količina tjelesne aktivnosti može imati značajan utjecaj na vaš život.