Koristimo ih svaki dan, a leglo su bakterija. Mogu širiti infekciju i kada izgledaju potpuno čisto

Kuhinjske spužve među najčešće su upotrebljavanim predmetima za čišćenje u našim domovima, a istodobno i jedan od najpodcjenjenijih prijenosnika patogena iz hrane. Ponekad nam već i njihov miris ili izgled jasno daju do znanja da ih ne bismo trebali više koristiti, barem ne prije temeljitog „raskuživanja”, no ponekad izgledaju sasvim pristojno i ne odaje ih nikakav miris, a ipak mogu biti rasadište štetnih mikroorganizama. Istraživači Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) otkrili su da se Escherichia coli, Salmonella enteritidis i Staphylococcus aureus mogu brzo razmnožavati u kuhinjskim spužvama, čak i kada je u početku prisutan tek mali broj bakterija. Pritom neugodni mirisi, promjena boje i sluzava površina nisu pouzdano ukazivali na kontaminaciju mikrobima.

Higijenski propusti

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kontaminirana hrana uzrokuje oko 600 milijuna bolesti godišnje. Uobičajeni krivci su komercijalne kuhinje i objekti za preradu hrane, međutim, mnoge takve infekcije nastaju i u kućanstvima, zbog higijenskih propusta u pripremi hrane. BfR upozorava da tradicionalne kuhinjske spužve mogu biti rezervoari patogena koji se prenose hranom – njihova porozna struktura, trajna vlažnost i zarobljeni ostaci hrane idealno su okruženje za rast mikroba. Prethodne studije već su dokumentirale visoko bakterijsko opterećenje kuhinjskih spužvi, a ova se studija nadovezuje na te nalaze ispitivanjem ponašanja patogena u spužvama koloniziranim mikroorganizmima iz hrane koji su uobičajeni u domaćinstvima te procjenom rizika njihova prijenosa.

Žilavi patogeni

Istraživači su prvo na sterilne kuhinjske spužve prenijeli mikrobiotu uobičajenu za tipična kućanstva, a zatim i definirane količine bakterija E. coli, S. enteritidis i S. aureus. Koristeći više različitih tehnika, pratili su preživljavanje i rast patogena tijekom 14 dana te su uvidjeli da je već i mali broj bakterija bio dovoljan da se patogeni „učvrste” unutar spužve. U roku od nekoliko dana, E. coli i S. enteritidis dosegnule su populacije od milijardu jedinica u koloniji po dijelu spužve. Postojeća kućna mikrobiota nije inhibirala njihov rast, naprotiv, spužva je pružala stabilno mikrobno okruženje i dugoročno povoljne životne uvjete za patogene.

S. aureus ponašao se drugačije. Sporije se razmnožavao i dosegao niži broj bakterija od ostalih patogena. Međutim, mogao se detektirati tijekom cijelog razdoblja istraživanja. Ovo je otkriće klinički važno jer S. aureus može proizvesti termostabilne enterotoksine koji uzrokuju trovanje hranom čak i nakon što bakterije uginu. Pod povoljnim uvjetima i relativno nizak broj bakterija može proizvesti dovoljno toksina da izazove trovanje.

Potrošači nerijetko pretpostavljaju da su suhe spužve higijenski sigurne, no ova studija i to osporava. Pokazalo se, naime, da su se tijekom trodnevnog sušenja patogeni uglavnom održali, a čak i nakon što se spužva činila suhom i dalje je bila stabilan rezervoar patogena koji se prenose hranom i koji se i u tim uvjetima mogu nastaviti širiti. Znanstvenici misle da složena struktura pora spužve zadržava mikroskopske džepove vlage koji štite bakterije od isušivanja, a istovremeno je bakterije koje su duboko u spužvi teško ukloniti rutinskim čišćenjem ili dezinfekcijom.

Prijenos na površine

Studija je također ukazala na mogućnost križne kontaminacije. Već i lagani pritisak kontaminiranom spužvom prenosi znatan broj živih patogena na kuhinjske površine te su istraživači na jednoj kontaktnoj površini zabilježili do 100.000 jedinica koje tvore kolonije. Slične razine kontaminacije bilježili su tijekom cijelog razdoblja istraživanja.

Nakon što patogeni kontaminiraju radne ploče, daske za rezanje ili sudopere, mogu se lako proširiti na hranu, ruke i kuhinjski pribor, što je poseban rizik ako se priprema hrana koja se jede bez dodatne termičke obrade. U za njih povoljnim uvjetima, već i mali broj bakterija može biti dovoljan da izazove infekciju ili poveća rizik od obolijevanja.

Izgled vara

Mnogi korisnici zamjenjuju kuhinjske spužve tek kada se istroše ili razviju neugodan miris, jer misle da su to pokazatelji rizika. No, to je zabluda, pokazalo je istraživanje, zato što i čiste spužve mogu sadržavati milijarde bakterija i širiti ih tijekom rutinske upotrebe. Izgled i miris ne pokazuju pouzdano kada spužvu treba zamijeniti – ni tijekom 14-dnevnog razdoblja promatranja u istraživanju spužve nisu razvile primjetan miris niti se naoko promijenile, a ipak su sadržavale visoke koncentracije patogena koji se prenose hranom.

Mikroskopske slike bakterijskih zajednica u spužvi pokazale su i da mikroorganizmi nisu u njoj ravnomjerno raspoređeni. Umjesto toga, formirali su guste bakterijske nakupine i strukture nalik biofilmu duboko unutar pora spužve. Takva zaštićena mikrookruženja štitila su ih od isušivanja, što je znatno otežalo njihovo uklanjanje.

Istraživači su također identificirali stabilnu središnju mikrobiotu koja je opstala tijekom cijelog razdoblja istraživanja. Ona nije istisnula patogene, nego su se oni ugradili u postojeću mikrobnu zajednicu. Ovo otkriće može pomoći objasniti zbog čega ponavljano ispiranje ili kratko sušenje ne poboljšavaju higijenu spužve.

Važna prevencija

Onečišćene kuhinjske spužve potencijalan su izvor infekcija koje se prenose hranom u kućanstvu. Iako takve infekcije kod većine zdravih odraslih osoba prolaze same od sebe, starije osobe, dojenčad, mala djeca, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta (s kroničnim bolestima jetre ili bubrega, onkološki pacijenti, primatelji transplantiranih organa, osobe na imunosupresivnoj terapiji) izložene su većem riziku od razvoja teškog oblika bakterijskog gastroenteritisa te je za njih osobito važno smanjiti izloženost izvorima infekcije u kućanstvu.

Za zaštitu BfR svima preporučuje redovitu zamjenu kuhinjskih spužvi, a nakon što dođu u kontakt sa sirovim mesom peradi ili drugom hranom koja može sadržavati visoke razine bakterijske kontaminacije, treba ih zamijeniti odmah. Ako to nije moguće, zagrijavanje spužve u vodi na temperaturi iznad 70 °C tijekom najmanje dvije minute može značajno smanjiti bakterijsku kontaminaciju.

Poželjne su za upotrebu kuhinjske spužve, četke i slični proizvodi koji se brzo suše i koji se mogu redovito prati u perilici rublja ili perilici posuđa na temperaturama od najmanje 60 °C. Prethodne studije pokazale su da četke i krpe od mikrovlakana općenito sadrže manje bakterija od konvencionalnih kuhinjskih spužvi.