Od jeseni kreće novi test za probir raka debelog crijeva, evo što se sve mijenja

Hrvatska se priprema za uvođenje novog, modernijeg i jednostavnijeg testa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, zloćudne bolesti od koje godišnje u našoj zemlji oboli gotovo četiri tisuće, a umre oko dvije tisuće ljudi. Novi program testiranja, čiji se početak očekuje ove jeseni, donosi značajne promjene koje bi trebale povećati odaziv građana na preventivne preglede i, kao rezultat, spasiti veći broj života.

Glavna novost koja će građanima zasigurno olakšati sudjelovanje u programu jest uvođenje kvantitativnog imunokemijskog testa na okultno krvarenje (FIT), koji zamjenjuje dosadašnji, kompliciraniji kartični test (guaiac fecal occult blood test, gFOBT). Otkako je, naime, 2007. godine pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, žene i muškarci u dobi od 50 do 74 godine svake dvije godine dobivali su poziv za testiranje na okultno krvarenje u stolici, a osobe s pozitivnim nalazom upućivane su na kolonoskopiju. Poštom, na kućnu adresu, stigao bi testni karton (kartica) i upute kako uzeti uzorak stolice i nanijeti ga na označena mjesta na kartonu.

Osjetljiviji i specifičniji

- Dosadašnji, gvajakov, test bio je kartični i primjenjivao se tako da su se prikupljali uzorci tri uzastopne stolice. Novost je da se uvodi kvantitativni imunokemijski test na krv u stolici koji je nešto osjetljiviji i specifičniji. Ima veću osjetljivost za otkrivanje krvarenja iz adenoma i karcinoma, ne zahtijeva posebnu dijetu prije testiranja i jednostavniji je za građane, što može povećati odaziv - najavila je Nataša Antoljak, voditeljica Odjela za prevenciju nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na predstavljanju novog testa za rano otkrivanje raka debelog crijeva ranije ove godine. Građani će za novi test trebati prikupiti dva, a ne tri uzorka stolice.

- Smatra se velikom prednošću to što je za ovaj test potrebno prikupiti samo dva uzorka. Uzorak se vrlo jednostavno uzme štapićem iz spremnika i vrati u spremnik s tekućinom - najavila je Antoljak i istaknula da bi pojednostavljeno uzorkovanje trebalo privući više ljudi da naprave taj mali, ali presudan korak za svoje zdravlje.

Pretpostavlja se da bi uzimanje samo dva uzorka stolice utjecalo na bolji odaziv građana na pozivno pismo, koji je sada na niskih 30 posto.

beauty-box/Shutterstock

Dosadašnji program obustavljen

Od samog početka Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pratili su zastoji. Zbog organizacijskih i logističkih poteškoća prvi ciklus trajao je više nego dvostruko dulje od planiranog, potom je i pandemija covida-19 usporila probir. Nakon šestog započetog ciklusa (osobe rođene od 1949. do 1973. godine) program je trenutačno obustavljen, a osobe koje imaju simptome poput krvarenja u stolici, naglog gubitka težine, promjene izgleda i učestalosti stolice javljaju se svom odabranom liječniku po uputnicu na taj pregled stolice. No, glavni je problem kroz cijelo, gotovo dvadesetogodišnje razdoblje, nizak odaziv građana koji je ostao ispod razina koje europske smjernice smatraju poželjnima za maksimalni učinak na smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva. Odaziv je kod nas u prosjeku 33 posto, uz velike regionalne razlike (primjerice, od 24 do 52 posto u četvrtom ciklusu), a stopa odaziva je među nižima u EU. Zemlje koje postižu odaziv od 60 do 70 posto ili više (Finska, Nizozemska, Velika Britanija, Slovenija) bilježe izraženije smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva nego zemlje s odazivom od oko 30 posto (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska). Stoga se velike nade polažu u promjene poduzete ove godine, a osim uvođenja novog testa, radi se i na poboljšanju provedbe programa. Još je 2025. godine objavljeno da je usvojen oportunistički program probira za visokorizične osobe, u kojem liječnici obiteljske medicine izravno upućuju pacijente na probirnu kolonoskopiju prema individualnom riziku. U 2026. nastavljene su pripreme i implementacija tog pristupa uz postojeći populacijski probir.

Analiza na jednom mjestu

Nalazi su se dosad očitavali u pripadajućim zavodima za javno zdravstvo, a nakon reorganizacije će se automatizirano analizirati u laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Timovi liječnika iz županijskih zavoda za javno zdravstvo i dalje nastavljaju koordinirati proces pozivanja i naručivanja pozitivnih na kolonoskopije te komunikaciju s obiteljskim liječnicima onih bolesnika koje upućuju i naručuju na kolonoskopiju.

Osobe s pozitivnim nalazom obavještavaju se telefonom i naručuje ih se na kolonoskopiju, a dobiju i upute za pripremu za pregled. O tome se obavještava njihov liječnik obiteljske medicine uz molbu da, ako je potrebno, obavi dodatne pripreme kako bi se po potrebi učinila polipektomija (zahvat uklanjanja polipa) u istom zahvatu, primjerice, kod osoba koje su na liječenju lijekovima protiv zgrušavanja ili na liječenju inzulinom, odnosno za neke druge specifične situacije. Također su uključeni u motiviranje građana da se odazovu na poziv ako to dosad nisu učinili (telefonom i izravnim razgovorom). Edukaciju i motiviranje građana provode i patronažne sestre na terenu.

Veći odaziv snižava stopu smrtnosti

Hrvatski program ranog otkrivanja raka debelog crijeva tijekom dva desetljeća imao je pozitivan učinak, ali je njegov potencijal bio ograničen ponajprije zbog slabog odaziva građana. Prilikom pokretanja programa cilj je bio obuhvatiti najmanje 60 posto pozvanih osoba, no stvarni odaziv bio je znatno niži, najčešće između 25 i 46 posto, ovisno o županiji i ciklusu.

U programu je otkriven velik broj prekanceroznih polipa (adenoma), a njihovim uklanjanjem tijekom kolonoskopije može se spriječiti razvoj raka. Kod osoba koje sudjeluju u probiru rak se češće otkriva u ranijem stadiju kada je liječenje uspješnije i manje opterećujuće. To je osnovni cilj svih organiziranih programa probira.

Program je bio osmišljen s očekivanjem da bi mogao smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za oko petnaest posto u razdoblju od deset do trinaest godina, ali dosad nije objavljena konačna evaluacija koja bi pokazala je li taj cilj ostvaren na razini cijele populacije. Razlog nije to što probir ne djeluje, naprotiv, učinkovitost probira na temelju testiranja stolice i kolonoskopije dobro je potvrđena međunarodnim istraživanjima, nego to što je u probiru u Hrvatskoj sudjelovalo premalo ljudi da bi se očekivao puni učinak na populacijskoj razini. Novi program trebao bi to promijeniti.

Još više vijesti i korisnih savjeta o zdravlju potražite u novom broju zdravstvenog mjesečnika Doktor u kući. U prodaji je od četvrtka 3. rujna.

Doktor u kući