Nisu samo u otpadu, štetni PFAS-ovi nalaze se i u jaknama. Evo kako se zaštititi

Mnoge jakne napravljene su od materijala da nas štite od kiše, ali ponekad sadrže problematične PFAS-ove. Upravo su te tvari sada pod većim pritiskom i sve se češće traži njihova jača kontrola.

PFAS-ovi (per- i polifluorirane alkilne tvari), poznati i kao ‘vječne kemikalije‘, koriste se desetljećima za izradu tkanina otpornima na vodu, prljavštinu i masnoće. Moderna era funkcionalne outdoor odjeće počela je prije pola stoljeća kada su na tržište došli prvi proizvodi s materijalom koji je omogućio kombinaciju vodootpornosti i prozračnosti. Danas je globalno tržište funkcionalne odjeće vrijedno 400-450 milijardi USD godišnje, a očekuje se da će tijekom sljedećih deset godina prijeći 600-800 milijardi USD.

Štete zdravlju

No, iako funkcionalna odjeća pouzdano štiti od vjetra i kiše, njezina kemijska izloženost sve više postaje fokus istraživanja, posebno PFAS-ova. Problem je u tome što su mnoge od tih tvari iznimno dugovječne, nakupljaju se u okolišu, a ponekad i u ljudskom tijelu, te se sumnja da uzrokuju zdravstvene rizike. Stoga Europska unija kontinuirano pooštrava regulaciju i postupno zabranjuje daljnje PFAS spojeve u potrošačkim tekstilima.

Istovremeno, liječnici ističu da ne samo PFAS-ovi, već i drugi ostaci iz tekstilne proizvodnje mogu potaknuti iritaciju kože ili alergije. Katalog tekstilnih pomoćnih proizvoda navodi više od 7000 kemikalija, od kojih se oko 700 koristi češće ili rjeđe u proizvodnji odjeće širom svijeta, poput azo-boja, emulzijskih boja, akceleratora boje, triklorobenzena, formaldehida, glikola... Neki od tih toksina za odjeću zabranjeni su u Europi ili postoje ograničenja izloženosti u miligramima po kilogramu odjeće. Budući da se tekstili često proizvode u zemljama gdje te granične vrijednosti ne vrijede, a provode se samo nasumična ispitivanja, kontaminacija se ne može isključiti. Stalna izloženost iz odjeće se zbraja, toksini se talože u organima i tijekom godina mogu se pojaviti ozbiljne bolesti, poput raka. Međutim, nemoguće je dokazati da bolest dolazi od jednog ili više tekstilnih proizvoda i da nema drugog uzroka.

Što potrošači mogu učiniti

Prof. Claudia Traidl-Hoffmann, ugledna njemačka stručnjakinja za okolišnu medicinu, dermatologiju i alergologiju, savjetuje da se nova funkcionalna odjeća opere nekoliko puta prije nošenja, da nije pretijesna, odnosno sasvim pripijena uz tijelo te da se općenito koristi izdržljivija odjeća, u skladu s trenutnim načelom opreza.