Nije uvijek srčani udar! Devet uzroka boli u prsima i znakovi koji govore da je bol mišićnog porijekla

Bol u prsima može imati brojne uzroke, od kojih su neki dobroćudni, a neki vrlo ozbiljni. Osjetite li takvu bol prvi put, najbolje je da odmah potražite liječničku pomoć. Neki znakovi mogu vam pomoći da odredite je li bol u prsima mišićnog porijekla ili srčani udar. Na primjer, ako bol ne traje duže od nekoliko minuta, moguće je da je riječ o mišićnoj boli. Ako je bolno mjesto na pritisak mekano ili se bol pogoršava, uzrok može biti ozljeda prsnog koša ili istegnuće mišića. Mogući su i brojni drugi uzroci, poput angine, žgaravice, infekcije, upale i napadaja panike. Do srčanog udara dolazi kad nešto ozbiljno smanjili ili posve zapriječi protok krvi koja nosi kisik u srčani mišić. Srčani udar može uzrokovati bol koja traje satima i može biti fatalan ako se ne liječi.

1. Istegnut mišić u prsnom košu

- Lako se može dogoditi da neko zamijeni istegnut mišić u prsnom košu za nešto mnogo ozbiljnije, poput srčanog udara. Imala sam pacijenta koji je došao s boli u prsima i bojao se da ima srčani udar. Nakon razgovora s njim, saznala sam da se preselio u novi stan, a da godinama prije nije nosio ništa tako teško poput namještaja. No, učinio je pravu stvar, došao je na hitni prijam – kaže dr. Christine Jellis, kardiologinja u Klinici Cleveland, ističući da zdravstveni radnici ne očekuju od ljudi da znaju razliku između srčanog udara i istegnutog mišića u prsnom košu. U svakom slučaju, veća je vjerojatnost da je bol posljedica istegnutog mišića ako boli kad prstom pritisnete mišić.

2. Angina

Angina ili ishemijska bol u prsima je tip boli u prsima koja se osjeća kao pritisak ili stisak, obično kad je osoba fizički iscrpljena ili emocionalno pod stresom. Do nje dolazi kad je nedovoljna opskrba srčanog mišića krvlju i kisikom. Bol angine je isti tip boli koji biste mogli osjetiti tijekom srčanog udara. Iako nije svaka angina srčani udar, to je ipak potencijalno hitno stanje te biste, u slučaju takve boli, trebali odmah potražiti liječničku pomoć. Ako imate anginu, možete osjećati nelagodu i u drugim dijelovima tijela, poput abdomena, ruku, leđa, čeljusti, vrata i ramena.

Angina može biti nalik na žgaravicu, ali je kratkotrajna i obično ne traje duže od nekoliko minuta. Ukazuje na povišen rizik za srčani udar. Angina je zapravo simptom koronarne arterijske bolesti, a srčani udar je najteži simptom te bolesti pa je ključno da odete liječniku ako imate anginu.

Postoje različite vrste angina. Kronična stabilna angina je ona kod koje se gotovo uvijek može predvidjeti, svaki put kad se u određenoj mjeri iscrpite jer angina nastupa kad prekinete s aktivnošću koja vas je iscrpila. Imate li ovaj tip angine, također trebate redovito kontrolirati srce.

Nestabilna angina je ona kad neočekivano osjetite bol u prsima, a obično se javlja u mirovanju. Nestabilna angina je tip akutnog koronarnog sindroma, kao što su i srčani udari, a to znači da se može dogoditi kad srce prestane primati krv. Treba se liječiti kao hitno stanje.

3. Žgaravica

Povremena žgaravica ili refluks želučane kiseline relativno je česta pojava i vjerojatno nije razlog za brigu. Ipak, imate li žgaravicu češće od jednom tjedno, moguće je da bolujete od GERB-a (gastroezofagealne bolesti). Žgaravicu može biti teško razlikovati od srčanog udara pa biste svakako trebali posjetiti liječnika ako osjetite bol u prsima kakvu prije niste imali. Želučana kiselina je izrazito kisela pa stoga GERB uzrokuje osjećaj pečenja i žarenja iza prsne kosti. Ostali simptomi GERB-a su: bol u prsima, kroničan kašalj, promuklost, mučnina, bol pri gutanju i otežano gutanje. Do refluksa dolazi kad sadržaj želuca dođe do jednjaka ili do "cijevi" koja povezuje grlo i želudac.

Rizični faktori za GERB su:

• uzimanje nekih lijekova (primjerice antidepresiva, lijekova za astmu i nesteroidnih protuupalnih lijekova),
• hijatalna hernija, koja dovodi do toga da gornji dio trbuha pritišće prema gore u prsa,
• debljina ili pretilost,
• trudnoća,
• pušenje ili pasivno pušenje.

GERB može uzrokovati simptome astme ili pogoršanje postojećih simptoma, Barrettov jednjak i kroničan kašalj ako se ne liječi. Barrettov jednjak je bolest koja dovodi do toga da se stanice na kraju jednjaka mijenjaju kako bi postale više poput stanica u crijevnoj sluznici i bolest koja može povećati rizik za vrlo rijedak tip raka.

4. Perikarditis

Perikarditis je upala perikarda ili slojeva tkiva koje okružuje srce. Oštra, probadajuća bol s lijeve strane ili s prednje strane prsnog koša jedan je od najčešćih simptoma perikarditisa. Bol se može javiti u trbušnoj šupljini, leđima, vrtu i ramenima. Može biti intenzivnija kod dubokog disanja, kašljanja, ležanja ili gutanja. S druge strane, može popustiti ako se nagnete prema naprijed u sjedećem položaju. Ostali simptomi perikarditisa su: anksioznost, groznica, suh kašalj, umor, zimica, znojenje, otečeni zglobovi na nogama, stopala ili noge, otežano disanje u ležećem položaju. Istraživanje je otkrilo da virusne infekcije uzrokuju perikarditis u 80-85 posto slučajeva. Ostali manje česti uzroci uključuju bakterijske i gljivične infekcije. Rizični faktori za perikarditis su:

• određena zdravstvena stanja (primjerice autoimune bolesti i rak),
• određeni lijekovi, poput lijekova za suzbijanje imunološkog sustava i za liječenje raka,
• ozljede prsnog koša, jednjaka ili srca,
• srčani udar,
• upala ili oticanje srčanog mišića,
• operacija srca,
• prijašnje terapije zračenjem prsa.

Za liječenje perikarditisa liječnik će vjerojatno prepisati visoke doze analgetika, poput ibuprofena i kolhicina. Poput ibuprofena, kolhicin je lijek koji smanjuje bol, upalu i oticanje. Možda će biti potrebni i antibiotici, antivirusni lijekovi ili protugljivični ako je infekcija uzrok perikarditisa. Ostali načini liječenja mogu uključivati drenažu tekućine iz perikarda i operaciju.

5. Pleuralna bol

Pleuralna bol se javlja kod upale pleure, odnosno plućne marame. Možete osjetiti iznenadnu žareću, oštru ili ubadajuću bol u prsnom košu prilikom dubokog disanja. Infekcija, poput upale pluća, može uzrokovati pleuralnu bol. Obično se bol koja nastaje uslijed upale pluća javlja pri disanju ili kašljanju. Plućna embolija je jedan od najozbiljnijih uzroka pleuralne boli, a do nje dolazi kad nešto zablokira plućnu arteriju. Ta blokada može oštetiti pluća i uzrokovati sniženje razine kisika u krvi te tako oštetiti i druge organe. Plućna embolija može biti po život opasno stanje ako se ne liječi. Uobičajena terapija uključuje lijekove za razrjeđivanje krvi i antikoagulanse. Ostali uzroci pleuralne boli mogu biti:

• neke vrste raka,
• ozljede prsnog koša,
• lupus, kod kojeg imunološki sustav osobe greškom napada zdrave stanice,
• reumatoidni artritis ili upalna bolest koja zahvaća zglobove.

Pleuralna bol ne ukazuje na srčani udar, ali može biti ozbiljna i imati po život opasne uzroke pa je ključno potražiti liječničku pomoć u slučaju takve boli. Terapija može uključivati antibiotike ako je bakterijska infekcija uzrok. Ako je riječ o virusnoj infekciji, lijekovi nisu potrebni. Ponekad može biti potreban kirurški zahvat kako bi se izvadila tekućina iz pluća. Analgetici mogu pomoći u ublažavanju bolova.

6. Herpes Zoster

Virus koji uzrokuje vodene kozice ostaje "spavati" u našim živčanim stanicama dugo nakon što smo preboljeli bolest. Herpes Zoster se javlja kad se virus varicella zoster (VZV) koji inače uzrokuje vodene kozice, reaktivira, obično kod osoba starijih od 50 godina. Neki od prvih simptoma su bol, svrbež i peckanje, a osip se obično javlja nekoliko dana kasnije te potom slijede mjehurići. Ako herpes zoster zahvati područje prsnog koša već prije nego što se pojavi osip, možete tu početnu bol zamijeniti za srčani udar. U slučaju pojave herpes zostera, odmah se javite svom liječniku. Antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma, pod uvjetom da ih uzmete unutar 72 sata od pojave osipa. Liječnik vam može prepisati i analgetike, ako je prekasno za uzimanje antivirusnog lijeka.

7. Kostohondritis

Kostohondritis je upala tkiva koje povezuje rebra s prsnom kosti. Ta upala obično uzrokuje osjećaj pritiska na prsnom košu, a zahvaćeno područje može biti mekano na dodir, kao i u slučaju istegnutog prsnog mišića. Kostohondritis je čest i bezopasan uzrok boli u prsima, no ipak bi bilo mudro javiti se liječniku na pregled. Liječnik će isključiti srčane bolest i neka druga ozbiljna stanja, te će se na temelju isključivanja postaviti dijagnoza. Neki od najčešćih uzroka kostohondritisa su:

• artritis,
• ozljeda prsnog koša,
• podizanje teškog tereta,
• infekcije koje se mogu razviti nakon intravenoznog uzimanja droga ili kirurškog zahvata,
• napinjanja uslijed teškog kašljanja,
• intenzivne tjelovježbe,
• virusnih infekcija.

Bezreceptni analgetici te topli ili hladni oblozi mogu pomoći u liječenju kostohondritisa, a bol uglavnom prolazi u roku od nekoliko dana ili tjedana.

8. Pankreatitis

Akutni pankreatitis je iznenadna upala gušterače, organa smještenog iza želuca. Pankreatitis najčešće izaziva intenzivnu bol u trbuhu koja se može širiti do prsnog koša. Osim te boli, simptomi pankreatitisa mogu biti groznica, mučnina, mekan ili otečen trbuh i povraćanje. Pankreatitis se često javlja kad žučni kamenci ili komadi stvrdnutog kolesterola izazovu upalu u gušterači, a žene su sklonije takvoj upali nego muškarci. Ostali rizični faktori za pankreatitis uključuju:

• prekomjernu konzumaciju alkohola,
• autoimune bolesti,
• neke lijekove,
• cističnu fibrozu, kod koje ljepljiva debela sluz začepljuje pluća i uzrokuje otežano disanje,
• visoku razinu kalcija ili masti u krvi.

Ako imate simptome pankreatitisa, odmah zatražite hitnu medicinsku pomoć. Za dijagnozu pankreatitisa, trebat će se obaviti krvni testovi, ultrazvuk ili CT trbuha i neke druge pretrage. Vjerojatno ćete trebati ostati u bolnici nekoliko dana tijekom kojih ćete primati antibiotike i analgetike.

9. Napadaj panike

Napadaj panike je intenzivna anksioznost koja nastupa kad se aktivira reakcija tijela "bori se ili bježi", a ponekad može biti nalik srčanom udaru. Osim boli u prsima, napadaj panike može uzrokovati simptome poput vrtoglavice, osjećaj kao da ludite ili kao da umirete, mučninu, snažno udaranje srca, drhtavicu i znojenje. Neki ljudi imaju obiteljsku povijest napadaja panike, a oni se obično javljaju iznenada, bez nekog očitog uzroka. Bilo bi korisno javiti se liječniku ako imate napadaj panike jer će on isključiti postojanje nekih drugih problema, poput srčanih bolesti, a to vas može umiriti. To može biti vrlo važno ako ste prvi put osjetili takve simptome i nemate još dijagnozu napadaja panike. Osim toga, liječnik vas može uputiti psihijatru koji će vam pomoći da lakše kontrolirate takve simptome.

Kada hitno liječniku

Srčani udar nije uvijek uzrok boli u prsima koja može biti blaga, poput žgaravice, ili vrlo intenzivna kao što je to slučaj kod pankreatitisa. U svakom slučaju je važno da se javite liječniku ako osjetite bilo kakvu bol u prsima jer će on utvrditi radi li se o angini, srčanom udaru ili nečem trećem. Ne oklijevajte nazvati broj 194 ako osjetite bol u prsima, naročito ako osjetite i neki od ovih simptoma:

• angina koja se javlja u mirovanju ili je bolnija nego inače,
• vrtoglavica,
• mučnina,
• bol koja se širi u čeljust, lijevu ruku ili između ramena,
• ubrzan puls,
• naglo stezanje ili osjećaj pritiska u prsima,
• znojenje,
• otežano disanje.

Ostali simptomi na koje trebate pripaziti su iznenadna, intenzivna bol u prsima nakon mirovanja i oticanje jedne noge, naročito nakon duže vožnje autom ili avionom ili tijekom oporavka u krevetu nakon kirurškog zahvata. Ti simptomi mogu ukazivati na plućnu emboliju. Sumnjate li na srčani udar, najbolje je da pozovete hitnu pomoć da vas odvede u bolnicu, a ne da se vozite sami ili da vas vozi netko od obitelji i prijatelja. Najsigurnije je da vas transportira osoblje hitne službe koji su opremljeni i obučeni za pružanje odgovarajuće pomoći u takvim situacijama.