Prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić. Foto: Privatna arhiva Prof. dr. sc. Šime Manola. Foto: Ranko Šuvar/CROPIX
Porast oboljelih

Najučestaliju aritmiju srca nakon 45. razvit će jedna od tri osobe. Naši liječnici govore o simptomima i liječenju

Edukacija i pravovremeni odlazak liječniku kad se pojave simptomi izuzetno su važni

Zbog fibrilacije atrija, najučestalije aritmije srca, broj hospitaliziranih osoba u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za oko 30 posto u posljednje tri godine. S više od sedam tisuća dolazaka u dnevne bolnice u prošloj godini, fibrilacija atrija drugi je najčešći uzrok liječenja i skrbi u dnevnim bolnicama u skupini cirkulacijskih bolesti, odmah nakon hipertenzije. Jesmo li dovoljno osviješteni o ovom stanju, pitali smo naše sugovornike, prim. dr. sc. Borku Pezo Nikolić, predsjednicu Udruge Ritam srca, i prof. dr. sc. Šimu Manolu, predsjednika Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva.

- Svjetske smjernice sve više ističu kako pacijenti trebaju biti ishodište svih aktivnosti te zahtijevaju holistički pristup liječenju. Takav je način moguć samo ako pacijente educiramo na odgovarajući način. Osnaživanje pacijenata poruka je i Svjetske zdravstvene organizacije. Shvatili smo značaj ovih međunarodnih preporuka, kao i potrebu da u Hrvatskoj započnemo akcije ranog prepoznavanja bolesti srca putem naše udruge pacijenata, kao i potrebu da započnemo aktivno podupirati osobe s aritmijama te ih, uz ostalo, navoditi prema zdravim načinima života. Putem različitih akcija, javnozdravstvenih aktivnosti, javnih tribina u brojnim gradovima, udruga za aritmije Ritam srca, koju vodim uz podršku profesora Manole, radi upravo na što većem širenju razumljivih informacija o fibrilaciji atrija - kaže prim Pezo Nikolić i dodaje da edukacija oboljelih, njihovih bližnjih, ali i opće javnosti, mora ići ukorak sa svim iskoracima u dijagnosticiranju i liječenju ove najčešće srčane aritmije.

- Približili smo se pacijentima i dostupni smo im i na društvenim mrežama te smo, zahvaljujući svemu tome, bitno utjecali na razumijevanje bolesti, a nadam se i na prevenciju te u konačnici i na pravovremeni odlazak liječniku kad se pojave simptomi fibrilacije atrija - dodaje.

Kada posumnjati na fibrilaciju atrija?

- Možda ćete primijetiti da su vam otkucaji srca neobični, a ponekad i vrlo brzi, čak i ako ne vježbate. Ostali simptomi mogu uključivati lupanje srca (osjeća se poput utrkivanja, lepršanja, treperenja u prsima), bol u prsima, oslabljenu toleranciju napora, umor, otežano disanje, vrtoglavicu ili osjećaj nesvjestice. Ponekad ljudi nemaju simptome i fibrilacija atrija otkrije se slučajno prilikom pregleda ili snimanja EKG-a, što je uobičajeno za starije ljude. Fibrilacija atrija može doći i proći (paroksizmalna fibrilacija atrija), ali ponekad uopće ne prolazi. Nije životno opasna, ali smatra se ozbiljnim stanjem jer može stvoriti krvne ugruške u srcu koji mogu dovesti do moždanog udara. Ovisno o tipu fibrilacije atrija, liječnik će procijeniti koju vam vrstu antiaritmijske terapije treba propisati. Ponekad se lijekovi propisuju za kontrolu srčanog ritma, a kod trajne fibrilacije atrija oni za kontrolu srčane frekvencije. Osim toga, nakon procjene vašeg rizika, liječnik će po potrebi propisati lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulantna terapija) kako bi se smanjila mogućnost nastanka ugruška u srcu koji može izazvati moždani udar - objašnjava prim. Pezo Nikolić.

Također, važna je svijest da ljudi s fibrilacijom atrija imaju čak pet puta veći rizik za moždani udar od onih bez fibrilacije.

Predsjednica udruge Ritam srca objasnila je i kako nam može pomoći praćenje pulsa.

- Normalni puls je stabilan i obično se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti kad se odmarate. Ako imate fibrilaciju atrija, puls neće imati taj obrazac, a otkucaji mogu biti različite jačine. Ako primijetite da puls na zapešću nije ujednačen, a otkucaji srca nisu jednako jaki, trebali biste posjetiti liječnika. Neki ljudi imaju fibrilaciju atrija koja dolazi i prolazi. To znači da im puls ponekad može biti normalan, a ponekad će biti nepravilan. Ako ste zabrinuti za puls ili vam se čini da je nepravilan, javite se liječniku obiteljske medicine. Ako vaš liječnik posumnja da imate fibrilaciju atrija, uputit će vas na daljnje pretrage koje najčešće uključuju EKG (elektrokardiogram) ili holter EKG-a, ehokardiogram, rendgen prsnog koša i krvne pretrage - kaže Pezo Nikolić.

U Hrvatskoj se uspješno i na vrijeme liječi, u prvom redu metodom ablacije

Ablacijsko liječenje fibrilacije atrija dostupno je na uputnicu i bez dugog čekanja, a prema broju obavljenih ablacija, ističe prof. dr. sc. Šime Manola, Hrvatska se nalazi u europskom vrhu.

- Projekcije ukazuju na daljnji porast broja oboljelih u svijetu, posebice u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Fibrilaciju atrija, jedan od najčešćih uzroka moždanog udara, procjenjuje se, nakon 45. godine, razvit će jedna od tri osobe. Zbog dužeg životnog vijeka i uspješnijeg liječenja niza bolesti, zdravstveni sustavi mogu očekivati porast učestalosti fibrilacije atrija, a za to se hrvatski zdravstveni sustav pripremao već godinama te smo danas zemlja s čak deset bolnica u kojima je omogućeno najmodernije liječenje ove najčešće srčane aritmije, metodom ablacije. U prošloj godini u 10 hrvatskih bolnica napravljeno je 3625 ablacijskih procedura, a u prvih šest mjeseci ove godine gotovo 1900, što znači da će i 2024. pokazati daljnji porast broja ovog suvremenog i učinkovitog liječenja aritmije - objašnjava.

O kakvom se postupku radi?

- Radi se o invazivnom načinu liječenja koji je i najučinkovitiji. Već 2017. radili smo 2000 ablacija, a ove godine imat ćemo ih 4000. To je rezultat edukacije kolega i osiguravanja potrebne opreme. Ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama Europe. Broj ablacija na milijun stanovnika, što je važan pokazatelj, lani je bio 850. Bili smo peta zemlja u Europi, u vrhu. To je izvrstan rezultat, a već ove godine očekujemo 1000 ablacija na milijun stanovnika. Velik dio ablacija otpada upravo na liječenje fibrilacije atrija. Liste čekanja na ablacijske zahvate u Hrvatskoj su od tri do šest mjeseci, dok se u susjednoj Sloveniji na taj zahvat čeka više od godinu dana - kaže prof. dr. Manola i dodaje da smo u liječenju aritmija među zemljama gdje ih je najbrže moguće liječiti.


20. prosinac 2025 09:01