Kardiovaskularno zdravlje – prevencija je najbolja intervencija

 FOTOGRAFIJE: PROMO
domaći stručnjaci

Nacionalni plan ključan je za poboljšanje crne statistike - uvodi se probir za povišen kolesterol

Što ste danas napravili za svoje srce? Tri od četiri smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima moguće je spriječiti pravovremenom dijagnozom

Iako se o njihovoj prevenciji, suvremenim spoznajama o uzrocima i prirodi pojedinih stanja te novim terapijskim rješenjima redovno govori i upozorava javnost, kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, od kojega svakoga dana u prosjeku preminu 62 osobe1.

Sveobuhvatan, Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti ključan je za poboljšanje ove crne statistike, složili su se domaći stručnjaci za kardiovaskularno zdravlje i obiteljsku medicinu okupljeni na panel raspravi „Kardiovaskularno zdravlje – prevencija je najbolja intervencija“ u sklopu kongresa Futur Z. Ravnatelj KBC Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić pozvao je na provedbu nacionalne strategije.

- U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje prvi uzrok smrti, a glavni čimbenik rizika je povišeni LDL kolesterol. To je posebno zabrinjavajuće jer je riječ o asimptomatskom stanju, gdje bolesnik nije svjestan opasnosti. Čak 75 posto kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti djelujući na čimbenike rizika, poput povišenog LDL kolesterola i visokog krvnog tlaka. Mali pomaci u smanjenju bilo kojeg od tih čimbenika spašavaju živote. To se prvenstveno provodi kroz preventivne preglede i programe ranog otkrivanja bolesti, poput probira - ustvrdio je ravnatelj KBC Rijeka, prof. dr. sc. Ružić.


Jedna je od najčešćih nasljednih bolesti

Akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, istaknuo je povišen LDL kolesterol kao glavni čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze2, te najavio veliki iskorak u pravovremenoj detekciji nasljedno povišenog kolesterola.

- Iako porodična hiperkolesterolemija zvuči kao rijetka bolest, ona obuhvaća svakog 300-og građanina i jedna je od najčešćih nasljednih bolesti. Budući da se javlja već s rođenjem, oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata, jer negativan utjecaj bolesti na krvne žile počinje puno ranije. Upravo je stoga kod nasljedno povišenog LDL kolesterola važna mogućnost probira, koji će se, u planu je, uvesti do kraja ove godine kroz sustav školske medicine. Ideja je da se svakom djetetu, koje ionako dolazi na sistematski pregled prije upisa u prvi razred osnovne, odsad provjeri i vrijednost LDL kolesterola. Time bismo otkrili djecu koja već tada imaju povišen LDL kolesterol, te bi im se dale smjernice za daljnje postupanje, no informacija bi bila važna i za obitelj tog djeteta, koje bi se također uputilo na provjeru vrijednosti LDL kolesterola, zbog sumnje na porodičnu hiperkolesterolemiju - pojasnio je akademik Reiner, dodavši kako je inicijativa krenula od stručnih društava, a podržali su ju Ministarstvo zdravstva i HZJZ.

Prim. dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zaštitu Hrvatske liječničke komore, naglasila je važnost međusobnog povjerenja liječnika obiteljske medicine i bolesnika.

- Na konferenciji smo se mogli uvjeriti koliko je jednostavna krvna pretraga kojom se ustvrđuje kardiovaskularni rizik. Takve akcije i preventivni programi trebali bi se implementirati u svakodnevni rad liječnika, jer se time educira i pacijente. Naši pacijenti su naši partneri i prošlo je vrijeme kada doktor naređuje da se lijek uzima. Liječenje zahtjeva individualni pristup a odgovornost za ishode je zajednička, kako liječnika, tako i bolesnika - poručila je prim. dr. Ines Balint.

Akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju istaknuo je problematiku visokog tlaka u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, ali i naglasio kako je u Hrvatskoj zamjetan prevelik unos soli kroz hranu.

Sudionici kongresa Futur Z imali su priliku za stručnu procjenu vlastitog kardiovaskularnog rizika u mobilnoj ordinaciji simboličnog naziva Nulto mišljenje. Iz mjerenja vrijednosti kolesterola, kao ključnog rizičnog čimbenika za kardiovaskularne bolesti, koji se u praksi još uvijek nedovoljno prati i prepoznaje, te ispunjavanja upitnika s KV rizikom na www.cuvarisrca.hr, vidljivo je kako je gotovo svaka treća osoba imala povišen ukupni kolesterol (granična vrijednost > 5 mmol/l).






1 https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2021-koristi-srce-i-povezi-se-srcem, pristupljeno 27.4.2022.

2 https://world-heart-federation.org/what-we-do/cholesterol/ - pristupljeno siječanj 2022.

Linker
10. studeni 2024 01:08