Mršavljenje, čak i ako se dio kilograma vrati, može dugoročno pomoći zdravlju srca, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Circulation: Kardiovaskularna kvaliteta i ishodi. Ovo otkriće može biti vrlo dobrodošlo onima kojima je teško zadržati postignutu liniju i koji se plaše rizika povezanih s vraćanjem suvišnih kilograma. U spomenutom istraživanju, znanstvenici su analizirali podatke 124 kliničke studije u koje je bilo uključeno ukupno više od 50.000 ispitanika. Otkrili su da su se rizični faktori za srčane bolesti i dijabetes tip 2 smanjili kod osoba koje su smršavile pomoću intenzivnog bihevioralnog programa. Smanjeni rizik potrajao je godinama nakon što su završili program mršavljenja i unatoč tome što su neki, ali ne svi, povratili dio izgubljenih kilograma.
- Cijelo vrijeme tijekom kojeg je vaša tjelesna težina manja nego što bi to inače bila, vaši rizični faktori za srčane bolesti su niži nego što bi to bili da niste smanjili težinu - rekla je Susan Jebb, koautorica studije te profesorica prehrane i javnog zdravstva na Sveučilištu Oxford.
Debljina nas vodi u prijevremenu smrt
U SAD-u su dvije od 5 odraslih osoba pretile, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, a srčane bolesti prvi su uzrok smrtnosti. Debljina je velik problem i u Hrvatskoj. Poznato je da smo najdeblji narod u Europi, što potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema kojima je 2019. čak 65 posto naših sugrađana imalo prekomjernu tjelesnu težinu. Shodno tome, srčane bolesti su i kod nas prvi uzrok smrtnosti pa je tako od njih u 2021. umrlo 22.958 osoba, što čini čak 36,6 posto svih umrlih. Spomenuto novo istraživanje analiziralo je studije koje su se bavile utjecajem bihevioralnih programa kontrole prehrambenih navika (onih koji su osiguravali, primjerice, savjetovanje, coaching i edukaciju) na rizične faktore za srčane bolesti te koje su pratile sudionike najmanje godinu dana po završetku programa. Prosječno trajanje praćenja sudionika po završetku programa bilo je 28 mjeseci. Studije uključene u analizu uspoređivale su ljude koji su sudjelovali u takvim intenzivnim programima mršavljenjima s onima koji su se držali manje intenzivnih programa ili nisu imali nikakav program. Studije su uključivale prehrambene intervencije ili one koje se odnose na tjelesnu aktivnosti ili oboje, djelomičnu ili potpunu zamjenu obroka, post s prekidima ili financijski poticaj kao nagradu za gubitak kilograma.
Mala, ali značajna poboljšanja
Znanstvenici su otkrili da je prosječan gubitak tjelesne težine u uključenim studijama bio između 2,5 i 5 kilograma, dok je prosječan povrat izgubljene težine iznosio od 0,11 do 0,33 kilograma godišnje. Prosječna dob sudionika programa bila je 51 godina, a njihov indeks tjelesne mase bio je 33, što znači da su bili debeli. U usporedbi s kontrolnom grupom, oni u intenzivnim programima ostvarili su poboljšanje u nekolicini rizičnih faktora za razvoj srčanih bolesti:
- Sistolički (ili gornji) krvni tlak je, u prosjeku, bio 1,5 mmHg niži godinu dana kasnije te za 0,4 pet godina kasnije.
- HbA1c, indikator razine šećera u krvi tijekom protekla 3 mjeseca, smanjio se s gubitkom kilograma i, iako se ponovo počeo dizati s povratom kilograma, i dalje je ostao bolji u usporedbi s kontrolnom grupom nakon jedne i pet godina po završetku programa.
- Omjer ukupnog kolesterola i HDL kolesterola, što je pokazatelj razine LDL kolesterola, poboljšao se s gubitkom kilograma iako se to poboljšanje smanjivalo kako su ljudi vraćali izgubljene kilograme.
Prof. Jebb priznaje da se poboljšanja koja su bila rezultat mršavljenja počinju smanjivati kako se ljudi vraćaju prijašnjoj tjelesnoj težini, no kaže da "ste na taj način barem na određeno vrijeme smanjili metaboličko opterećenje na svoje tijelo". A to, tvrdi, može biti dovoljno da odgodi razvoj, primjerice, dijabetesa, što je vrlo velika dobrobit za srce.
Rizici za bolesti
Općenito, rezultat ove analize sugerira da je i rizik za razvoj dijabetesa ili za srčani udar također bio smanjen, no o tome ima manje informacija s obzirom na to da većina uključenih studija nije pratila sudionike dugo vremena. Mali broj studija koje je zanimao rizik za dijagnozu srčane bolesti ili dijabetesa tip 2 otkrio je da su osobe u intenzivnim programima imale niži rizik u usporedbi s onima u kontrolnoj grupi. A taj je rizik ostao niži i nakon što su povratili prijašnju tjelesnu težinu. Dr. Sean Heffron, preventivni kardiolog i profesor medicine u Akademskom medicinskom centru NYU Langone Health, slaže se da su potrebne dodatne informacije o dugoročnom utjecaju na ishode koji su nam svima važni, a to su srčani udar, moždani udar ii smrt. - Osobe uključene u spomenute studije bile su relativno mlade, a potrebno je dosta vremena da netko umre od srčane bolesti. Ipak, rezultat istraživanja podupire ono što mi vidimo u kliničkom djelovanju za velik broj rizičnih faktora za kardiovaskularne bolesti. Ti faktori jako dobro reagiraju na mršavljenje, čak i kad broj izgubljenih kilograma nije velik - rekao je dr. Heffron koji nije bio uključen u opisano istraživanje.
Dr. Matthew Tomey, intervencijski kardiolog i profesor medicine i kardiologije u Icahn School of Medicine u bolnici Mount Sinai u New Yorku, usporedio je epizode mršavljenja s novcem koji dolazi na bankovni račun.
- Mršavljenje u bilo kojem trenutku u životu dovodi do poboljšanja u rizičnim faktorima, a to je investicija u očuvanje zdravlja u čiju ćete se isplativost tek naknadno moći uvjeriti. Stvarnost je da može biti vrlo teško postići i održati zdravu tjelesnu težinu, no to ne znači da trebate odustati od tog cilja - zaključio je dr. Tomey.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....