Mogući pokretač Crohnove bolesti? Istraživanje povezalo upalnu bolest crijeva i uzročnika česte infekcije

Crohnovu bolest, iscrpljujuću kroničnu upalnu bolest crijeva, čijem razvoju pridonose i bakterijske promjene u mikrobiomu koje potiču upalno okruženje, znanstvenici su prvi puta povezali s virusom, konkretno, s Epstein-Barrovim virusom (EBV), najpoznatijim po tome što uzrokuje infektivnu mononukleozu. Već su ranije primijećene povećane razine EBV-a u crijevima pacijenata s Crohnovom bolešću, a pronađena je i povezanost između EBV-a i nekih autoimunih bolesti, uključujući lupus, multiplu sklerozu i reumatoidni artritis.

Otkrivanje antitijela

Longitudinalna studija, prije nekoliko dana objavljena u publikaciji Gastroenterology, sustavno je proučila ulogu virusa u Crohnovoj bolesti i pronašla snažne dokaze da infekcija EBV-om predisponira ljude za razvoj Crohnove bolesti. Stručnjaci iz Dječje bolnice u Bostonu analizirali su podatke skupine početno zdravih vojnih novaka, u dobi od 20 do 24 godine, koji su periodično davali uzorke seruma tijekom službe. Znanstveni tim testirao je uzorke visokoučinkovitim testom VirScan koji omogućuje otkrivanje antitijela protiv širokog spektra virusa, pružajući time uvid u izloženost osobe virusima. Vojnici čiji su uzorci bili pozitivni na antitijela protiv EBV-a imali su tri puta veću vjerojatnost nego zdrave osobe iz kontrolne skupine da će na kraju razviti Crohnovu bolest. Zanimljivo je da su dokazi o izloženosti EBV-u pet do sedam godina prethodili dijagnozi Crohnove bolesti kod tih osoba.

- Ušli smo u ovu studiju ne tražeći EBV; tražili smo bilo koji virus koji bi mogao izazvati upalnu bolest crijeva. Kada se EBV počeo isticati, specifično smo, detaljnijim testovima, promatrali imunološke odgovore na njega – rekao je dr. sc. Scott Snapper, viši istraživač u studiji i direktor Centra za upalne bolesti crijeva pri Dječjoj bolnici u Bostonu.

Kod djece je drukčije

Nakon toga tim je tražio antitijela na EBV u drugoj skupini - kod više od 5000 djece, srednje dobi jedanaest godina, koja su u prvom koljenu bila u srodstvu s osobama s Crohnovom bolešću. Kod njih EBV nije bio statistički značajan prediktor naknadne dijagnoze Crohnove bolesti. Snapper spekulira da su ta djeca već bila izložena povećanom riziku od razvoja Crohnove bolesti zbog zajedničkih genetskih ili okolišnih čimbenika s oboljelima, što je zamaglilo povezanost s EBV-om. Druga je mogućnost da EBV drugačije utječe na dječji imunosni sustav, možda zato što djeca imaju manju vjerojatnost da će razviti infektivnu mononukleozu kada su izložena EBV-u.

Sljedeći je korak znanstvenicima otkriti što to EBV čini ljudima na molekularnoj razini da ih može učiniti osjetljivijima na Crohnovu bolest. Jedna je mogućnost, kažu, to što EBV proizvodi protuupalni protein nevjerojatno sličan interleukinu-10, protuupalnom proteinu koji imaju sisavci. Ljudi izloženi proteinu iz EBV-a mogu stvoriti antitijela protiv njega, no time sprečavaju i djelovanje svog IL-10, koji mu je vrlo sličan, čineći sami sebe osjetljivima na upalne bolesti.

- Moramo točno razumjeti kako EBV mijenja imunosni sustav i dovodi do Crohnove bolesti - kaže Snapper i poručuje: - Kad bismo mogli otkriti te mehanizme, mogli bismo pronaći i nove terapije.