Manjak ovog vitamina može dovesti do autoimunih i malignih bolesti. Dr. Liberati Pršo: Većina Hrvata nema dovoljnu razinu

Vitamini, minerali, antioksidansi, probiotici, aminokiseline i masne kiseline neophodni su za naš organizam. Ako nam nedostaju mogu uvelike narušiti naše zdravlje i biti ‘okidač‘ ili dodatno negativno utjecati na mnoge kronične bolesti i autoimune bolesti, među kojima je i dijabetes.

O tome razgovaramo s našom stalnom gošćom u DIA LOG-u, doc.dr. sc Ana-Marijom Liberati Pršo, subspecijalisticom endokrinologije i dijabetologije.

- Suplementi odnosno dodaci prehrani su kategorija u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane, a određeni mikronutrijenti kao što su omega 3 masne kiseline, vitamin D, kalcij, željezo, magnezij, alfa lipoična kiselina te još nekolicina vitamina i minerala imaju i status lijekova te su tako i kategorizirani. Uzimaju se kako bi se održao određeni nutritivni balans u organizmu. Nerijetko ih koristimo i ako pacijentu dokazano nedostaje određeni mineral, vitamin, protein ili ima neku bolest koja zahtijeva dodatnu potporu, odnosno dodatak nečeg specifičnog. U takvim slučajevima suplementi stoje uz bok lijekovima i jednako su važni - kaže naša sugovornica.

Težak deficit

S obzirom na to da smo još uvijek u zimskim mjesecima i da je to vrijeme kada je smanjena emisija UV zraka posebno se osjeća nedostatak vitamina D. Zašto je on važan našem organizmu Liberati Pršo objašnjava.

- S manjim razlikama ovisno o regiji, životnoj dobi i eventualnim bolestima, gotovo 85 posto Hrvata nema dovoljnu razinu vitamina D, a ona iznosi 75 nanomola po litri. Posljedice nedostatka mogu biti višestruke, a posebno kada se radi o teškim deficitima i kada to može dovesti do rasplamsavanja nekih oblika autoimunih bolesti, neuroloških bolesti, karcinoma ili pak reakcije na kemoterapiju. Težak deficit vitamina D može dovesti i do nastanka preddijabetesa donosno prelaska u dijabetes tipa 2 - objašnjava Liberati Pršo.

Kako prepoznati nedostatak

- Krvne pretrage su te koje će nam otkriti nedostaje je li određeni vitamin i u kojoj mjeri. No postoje i neki znaci koji nam na to ukazuju; ako govorimo o vitaminu D, to je kronični umor, malaksalost, nevoljkost, sklonost infekcijama, “brain fog”. Često nedostatak jednog vitamina veže uza sebe i nedostatak ostalih mikronutrijenata, lošiju funkciju metaboličkih enzima, smanjenu funkciju stanica krvotvornog i imunološkog sustava - objašnjava nam.

Sezona je gripe i respiratornih infekcija, a iskustvo nas uči kako je upravo kod infekcija važna primjena određenih suplemenata, primjerice vitamina C kojeg nam je dnevno potrebno i do dva grama.

- Općenito je kod suplemenata važno da se oni uzimaju pod nadzorom liječnika i u savjetu sa ljekarnicima, budući da suplementi mogu ulaziti kako u međusobne interakcije, tako u interakcije s lijekovima i hranom.

Primjerice, određeni oblici vitamina K mogu naštetiti osobama koje uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi. Ako se omega tri masne kiseline uzimaju u kombinaciji sa ginkgom ili nesteroidnim antireumaticima mogu dovesti do povećanog rizika od krvarenja. Vitamin D kod osoba koje imaju neprepoznatu bolest doštitne žlijezde ili uzimaju preparate kalcija mogu dovesti do ubrzanog nastanka bubrežnih kamenaca.

Također, važno je porijeklo i kvaliteta suplemenata, stoga ih nemojte kupovati preko interneta, nagradnih igara ili na neki sličan način - upozorava stručnjakinja.

Zašto su suplementi posebno važni za osobe s dijabetesom

- Osobe koje boluju od dijabetesa vrlo često u podlozi svoje bolesti imaju pretilost i inzulinsku rezistenciju i već je tu problem. Primjerice, vitamini topivi u mastima (D,E,K,A) često se sekvestriraju, odnosno raspoređuju u masno tkivo, tamo ostaju “zarobljeni” i nedostupni ključnim tkivima te na neki način postaju neučinkoviti. Također, budući da je u podlozi dijabetesa i kronična upala te nerijetko autoimunost, mnogi nutrijenti se iskorištavaju odnosno “troše“ brže te ih je potrebno unositi redovitije i u višim dozama. Dodatno, osobe s nereguliranim dijabetesom nerijetko imaju loše prehrambene navike, konzumiraju namirnice siromašne vitaminima i mineralima te ih je u tom slučaju potrebno dodatno suplementirati (osim ako ne uspijemo postići potpunu promjenu životnih navika te pacijenti ne počnu svakodnevno konzumirati pregršt povrća, voća, plave ribe, maslinovo ulje, gljive, mahunarke i sjemenke...) - govori nam.

O važnosti suplemenata svjedoči i da je naša sugovornica osnivačica i predsjednica Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini, osnovanog krajem 2024. godine. Važnost i kontrola suplementacije bit će i tema 1. kongresa Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini i 6. Kongresa Hrvatskog društva za kliničku prehranu koji će se od 7. do 9. ožujka održati u Rovinju.

- Okupit ćemo gotovo 250 stručnjaka - liječnika, ljekarnika i nutricionista te ćemo razmijeniti svoja iskustva, znanja i dileme, te govoriti o raznim temama vezanim za dodatke prehrani. Hrvatsko tržište preplavljeno je raznim proizvodima koji se nazivaju suplementima, a koji niti sadrže dovoljno aktivnih tvari, niti su kontroliranog podrijetla, niti su odobreni na EU tržištu te mogu sadržavati štetne tvari i toksine. S druge strane, postali su lako dostupni, zbog niske cijene (koja prati lošu kvalitetu) ljudi ih sve više koriste te je pitanje vremena kada će i u kojoj mjeri takvo neselektivno, nekontrolirano korištenje takvih preparata dovesti do zdravstvenih problema. A osim osiguravanja informacija o kvaliteti, učinkovitosti, indikacijama i kontraindikacijama i sigurnosti primjene suplemenata, jedna od zadaća novoosnovanog Društva jest i izrada smjernica za suplementaciju - kaže nam doktorica Liberati Pršo.