ZA
Iako liječnici, čim se pojavi neki probavni problem, savjetuju izbjegavanje ljute hrane, konzumiranje takve hrane zapravo ima cijeli niz dobrobiti za gastrointestinalni sustav i za zdravlje općenito.
Dovoljno je spomenuti istraživanje kineskih znanstvenika iz 2015., u kojem je sudjelovalo pola milijuna ispitanika, a koje je pokazalo da osobe koje šest do sedam puta tjedno imaju na jelovniku ljutu hranu imaju 14 posto niži rizik za smrtnost od bilo kojeg uzroka u usporedbi s osobama koje ljutu hranu jedu jednom tjedno ili rjeđe.
No, slični su rezultati uočeni i za smrtnost od konkretnih bolesti, poput raka te srčanih i dišnih bolesti. Dio pozitivnih efekata može se pripisati čiliju ili njegovoj bioaktivnoj komponenti kapsaicinu, koji ima antimikrobna, protuupalna, protutumorska i antioksidativna svojstva. I brojne su druge studije potvrdile povezanost između intenzivno začinjenih jela i prevencije raznih bolesti, uključujući i one srčane.
'Ubija' kolesterol
Prema rezultatima istraživanja provedenog na Sveučilištu u Hong Kongu, kapsaicin, kojeg ima i u kajenskom papru, može smanjiti rizik od nakupljanja kolesterola u žilama, što pomaže u prevenciji srčanih bolesti. Osim toga, on ima sposobnost da ubrza protok krvi u žilama zato što blokira gen koji inače sužava žile.
Nije kapsaicin jedini sastojak ljutih začina koji ima pozitivan učinak na zdravlje. Tu je, primjerice, i kurkuma, ljutkasta indijska začinska biljka koja sadrži moćan antioksidans kurkumin koji štiti od niza bolesti, no naročito je važno njegovo izrazito protutumorsko i protuupalno djelovanje, zbog čega je od velike pomoći osobama oboljelim od artritisa i drugih upalnih bolesti.
Kurkumin se dosad u istraživanjima pokazao učinkovit i u ublažavanju simptoma dijabetesa, depresije, bolesti jetre i gastrointestinalnih bolesti. Inače, ljute papričice su, iako ste možda mislili upravo suprotno, vrlo učinkovite u liječenju čira. Naime, krivac za većinu čireva je bakterija H. pylori, a tvari iz ljute papričice, kajenskog papra i drugih oštrih začina imaju važnu ulogu u uništavanju te bakterije. Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi koji jedu kinesku hranu, koja ima vrlo malo oštrih začina, pune češće boluju od čira nego ljudi koji jedu indijsku ili malezijsku hranu koja obiluje ljutim začinima.
Pozdravite se s kilama
Nije naodmet spomenuti da ljuta hrana pomaže i u mršavljenju. Jedno kanadsko istraživanje pokazalo je da su osobe kojima je predjelo bilo ljuto začinjeno u ostatku obroka unijele u organizam 200 kalorija manje od ispitanika čije predjelo nije bilo tako jako začinjeno. Osim toga, istraživanje provedeno na Sveučilištu Kalifornija pokazalo je da dihidrokapsiat (tvar slična kapsaicinu, ali manje ljuta te prisutna i u slatkim paprikama i onim blaže ljutkastim) pospješuje potrošnju kalorija, ubrzava metabolizam za oko 8 posto, podiže tjelesnu temperaturu te tako pospješuje potrošnju kalorija.
Kao i u svemu drugom u životu, čini se da i s ljutim treba biti umjeren - ne izbjegavati ga, ali ni pretjerivati.
PROTIV
Unatoč brojnim dokazima o pozitivnim učincima ljute hrane, postoje i oni koji govore da ona, naročito ako se jede u prevelikim količinama, može biti i štetna. Primjerice, ljuta hrana sama po sebi ne izaziva žgaravicu, ali je može pogoršati ako taj problem već postoji. Uz to, kod nekih ljudi takva hrana može imati laksativni učinak te izazvati proljev. Naime, jedna od nezgodnih nuspojava ljute hrane je to što djeluje nadražujuće te odmah pokreće crijeva, čim u njih uđe hrana, što za posljedicu ima "trčanje na zahod".
Boli, boli, ali ne osjetite
Još jedna nezgodna pojava jest to što oštri začini, iako jelu daju intenzivan okus, s vremenom mogu otupjeti okusne pupoljke zbog čega osjet okusa postaje oslabljen te razlikovanje nijansi u okusima postaje otežano ili posve izostaje.
Istraživanje provedeno na Sveučilištu Kalifornija pokazalo je da, osim što utječe na signale za okus u mozgu, kapsaicin umrtvljuje i senzore za bol na jeziku. Takvo je stanje samo privremeno, no dugotrajnim i čestim konzumiranjem ljute hrane može doći do trajnog oštećenja okusnih pupoljaka.
Baš vam se i ne spava?
Jedan od dokazanih negativnih učinaka ljute hrane, a za koji mnogi možda ne znaju, jest to da izaziva nesanicu, posebno ako se jede u večernjim satima. Istraživanje provedeno na australskom Sveučilištu Tasmanija i objavljeno u stručnom časopisu The International Journal of Psychophysiology pokazalo je da je kod ispitanika koji su jeli ljutu hranu došlo do promjene u obrascu spavanja. Bilo im je potrebno više vremena da usnu i spavali su kraće nego inače te su provodili kraće vrijeme u dubokoj fazi sna. Razlog je to što kapsaicin podiže tjelesnu temperaturu i ubrzava metabolizam, a to remeti smirivanje tijela u fazi pripreme za spavanje. Kako je jedna od neželjenih posljedica jedenja ljute hrane pojačano znojenje, neugodna popratna pojava je intenzivan miris znoja, a valja spomenuti i to da ljuta hrana može izazvati neugodan miris tijela i loš zadah.
Oprezan treba biti ne samo pri jedenju nego i pri rukovanju ljutom hranom, jer ako prstima kojima držite ljutu papriku dok je režete dodirnete oko, izazvat ćete vrlo intenzivan pa čak i bolan osjećaj pečenja i suzenje oka. No, kod nekih ljudi ta se reakcija može javiti i od isparavanja tijekom kuhanja ili pečenja ljute paprike.
Problemi s kožom
Izuzetno ljuta hrana može izazvati osjećaj pečenja na koži i sluznicama, većinom u usnoj šupljini, a ponekad može ostaviti i ranice od pečenja na usnicama i desnima. Može izazvati i kontaktni dermatitis na koži ruku s oteklinom, crvenilom i osjećajem boli. Inače, nije preporučljivo jesti ljutu hranu ako patite od hemoroida jer naše tijelo ne može razgraditi kapsaicin pa, pri izlasku iz tijela, može oštetiti sluznicu rektuma.