Lijekovi za spavanje mogli bi ometati vrlo važan zadatak koji naš mozak obavlja svake noći dok spavamo

Spavajući provodimo otprilike trećinu života, ali to ne znači da nam se u to vrijeme svi dijelovi tijela jednako odmaraju. Mozak je, primjerice, jako zauzet u noćnim satima, a jedan od zadataka mu je i „ispiranje mozga”, proces u kojem naš glimfatični sustav, zamršena mreža krvnih žila, čisti toksični otpad iz mozga, uključujući beta amiloid i tau, proteine povezane s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije. No, tu važnu moždanu aktivnost, pokazuje nova studija objavljena u publikaciji Cell, mogla bi potiskivati uobičajena sredstva za spavanje.

Pumpanje u mozgu

U istraživanju su znanstvenici tražili mehanizam kojim se mozak ispire, rekla je glavna autorica studije Natalie Hauglund, predavačica na sveučilištima u Oxfordu i Kopenhagenu. Posebno ih je zanimalo ponašanje cerebrospinalne tekućine u glimfatičnom sustavu – ta bistra tekućina klizi arterijama i ulazi u prostore između malih krvnih žila koje ulaze u mozak, upija molekularni otpad i zatim ga usmjerava prema drugim područjima tijela, odakle se može izbaciti.

Taj proces znanstvenici smatraju pravom blagodati za zdravlje mozga, kaže Nedergaard. Prateći i mjereći protok krvi, kretanje tekućine i razine različitih spojeva u mozgovima usnulih miševa, istraživači su otkrili da proces počinje otpuštanjem noradrenalina, neurotransmitera koji je sastavni dio odgovora tijela na opasnost „fight or flight” (bori se ili bježi). Zbog toga su se suzile krvne žile mozga te je uslijedio pad volumena krvi čime se otvorio put za bujicu cerebrospinalne tekućine. Kad su razine noradrenalina pale, krvne žile su se opustile i ponovo proširile, odvodeći otpadnu tekućinu iz mozga. Ta širenja i skupljanja krvnih žila mjerena su kao ritmičke oscilacije (otprilike svakih 50 sekundi), stvarajući učinak poput pumpe koji je pokretao tekućinu kroz glimfatični sustav tijekom dubokog sna.

- Mozak je jedini organ zaštićen lubanjom, a to znači da ima definiran volumen. Zbog toga se, svaki put kad se volumen krvi u mozgu promijeni, cerebrospinalna tekućina mora pokrenuti da bi to kompenzirala – objasnila je Nedergaard. Istraživači kažu da bi opažanja mogla ukazati na slična događanja u ljudskom mozgu. Prethodna su istraživanja već otkrila plimu i oseku cerebrospinalne tekućine u ljudskom mozgu, ali ovaj rad prvi točno ukazuje na noradrenalin kao mogući okidač.

Što rade sredstva za spavanje

Istraživanje je dovelo i do dodatnog otkrića: u usporedbi s miševima koji su prirodno spavali, oni kojima je davan uobičajeni sedativ proces ispiranja mozga bio je značajno potisnut, a protok cerebrospinalne tekućine usporen, rekla je Nedergaard. To je otkriće važno, jer je rani dokaz da sedativi remete neurobiološko funkcioniranje u snu, rekao je psihijatar Bryce Mander iz Centra za neurobiologiju učenja i pamćenja Sveučilišta Kalifornija.

Prije nego što se donesu zaključci potrebno je ispitati učinak lijekova za spavanje na ispiranje mozga kod ljudi, što sadašnja tehnologija ne dopušta na etički prihvatljiv način, rekao je psihijatar. No, može se razmisliti o tome kako procjenjujemo lijekove za spavanje kako bismo bili sigurni da ne ometaju temeljne funkcije koje spavanje podržava.

- Različite klase lijekova za spavanje teoretski bi mogle uzrokovati različite vrste poremećaja rada mozga koji još nisu identificirani. Cilj nije samo biti nokautiran, cilj je imati oporavljajući san – poručio je Mander.

Ispiranje mozga samo je jedna od mnogih misterioznih funkcija ljudskog tijela, a ovo istraživanje rasvijetlilo je samo njen mali dio. Stručnjaci se slažu da ne bismo trebali prestati uzimati propisane lijekove za spavanje samo na temelju ovih otkrića, ali i da ova studija dodaje još jedan dokaz koji upozorava na moguću štetu od njihove dugotrajne upotrebe.

S jedne strane, ti lijekovi mogu biti slamka spasa za ljude koji pate od iscrpljujuće nesanice i drugih kroničnih poremećaja spavanja, a s druge stručnjaci ne razumiju u potpunosti kako ti lijekovi mogu utjecati na zdravlje mozga. U svakom slučaju, slažu se da se uz njihovu pomoć ne postiže prirodni san, zbog toga je ključno razmotriti prednosti i nedostatke njihovog korištenja.