Koliko smo upoznati sa cyberhondrijom, anksioznim poremećajem od kojeg iz dana u dan pati sve više osoba

Cyberhondria je anksiozni poremećaj relativno novijeg datuma, no zahvaljujući sve većem broju korisnika interneta, riječ je o problemu od kojeg pati iz dana u dan sve više osoba. Svi smo stalno online bilo putem e-maila ili putem aplikacija na pametnom telefonu, a danas su tu i televizori s pristupom internetu, kućanski aparati, automobili... Takva globalna povezanost nikada prije u ljudskoj povijesti nije postojala. Ipak, era hiperpovezanosti sa sobom donosi i disperziju znanja i informacija. Prisjetite se koliko rezultata dobivate ako utipkate samo jedno jednostavno pitanje u tražilicu. Iz te nepregledne mreže informacija nije se lako izvući niti se lako u njoj snaći, a mnoge od tih informacija nisu pouzdane ni provjerene. Kada je riječ o pitanjima koja se tiču zdravlja, pouzdanost je od izuzetne važnosti, a rezultati koji se dobivaju nakon što upišemo neki zdravstveni problem mogu biti mješavina točnih i netočnih informacija. Dakle, što ćemo zaključiti i kako ćemo postupati ovisi o našoj sposobnosti da tražimo točne informacije u tom mnoštvu te da ih znamo prepoznati. I tako dolazimo do cyberhondrije, koja se opisuje kao opsesivna zabrinutost za zdravlje koja se očituje stalnim pretraživanjem po internetu. Takvo traženje za cilj ima brzo i učinkovito rješenje za problem koji osoba smatra da ima. Mnogi čvrsto vjeruju kako je njihovo zdravstveno stanje puno gore nego što stvarno je, unatoč svim medicinskim dokazima koji upućuju na suprotno. I brojke govore dovoljno. U mnogim zemljama su istraživanja pokazala da osam od deset osoba na internetu traži odgovore na pitanja o svojim zdravstvenim problemima. Među njima šest od deset istražuju bolesti i simptome koje imaju.

Internet je čudesan alat i zdravstveni sustav od novih tehnologija i načina dijeljenja informacija ima velike koristi, no postoji realan rizik od prekomjerne izloženosti takvim informacijama, a neke osobe s tim nisu u stanju izaći na kraj.

Kako dijagnosticirati cyberhondriju

U zdravstvenim priručnicima cyberhondrija se tretira kao anksiozni poremećaj, jednako kao i hipohondrija. No ta definicija nije dovoljna da olakša postavljanje dijagnoze. Neki stručnjaci smatraju da ne postoji cyberhondrija kao zaseban problem već da se radi samo o jednom obliku hipohondrije. U svakom slučaju, u podlozi problema je anksiozni poremećaj koji se može opisati kao ekstremna zabrinutost za zdravlje.

Otkrilo se i da postoji povezanost između cyberhondrije i osobnosti koju karakterizira niska razina samopoštovanja. Može se reći da osobe koje općenito imaju pretjeranu ovisnost o internetu, odnosno oni koji ga koriste na kompulzivan način obično imaju nisku razinu samopoštovanja. Evo kako opisati „+'ovisnost o internetu':

• provođenje velikog dijela dana na internetu,
• nesposobnost da se svojevoljno isključite s interneta,
• korištenje interneta na način koji utječe na razne aspekte vašeg svakodnevnog života.

Ove karakteristike ukazuju na patološku upotrebu interneta i ako se takva situacija odvija duži vremenski period i pogoršava se postupno smanjujući kvalitetu života, može se govoriti o ovisnosti o internetu.

Cyberhondrija je kompatibilna s ostalim opsesivno-kompulzivnim poremećajima. Naime, prekomjerno traženje bilo čega po internetu je mehanizam samoobrane kojim se nastoje kontrolirati učestale negativne misli. Kad je riječ o zdravlju, to je kao da osoba pokušava tako prevenirati neku tešku bolest.

Rizici cyberhondrije

Imati problem cyberhondrije može itekako utjecati na kvalitetu života. Neke od posljedica su:

• Tjeskobnost (tjeskoba ne završava ni ne prolazi s pretraživanjem interneta radi bolesti i simptoma već se nastavlja unedogled).
• Medicinski troškovi. Pretraživanje raznih zdravstvenih problema po internetu može nekoga navesti da odlazi na kojekakve pretrage koje su zapravo nepotrebne, a ujedno su i skupe. Osim toga, velika je vjerojatnost da osoba više vjeruje nekoj web stranici nego liječniku stručnjaku koji bi mu možda sugerirao neku drugačiju pretragu ili možda čak nikakvu.
• Ignoriranje. Pod tim se misli na ignoriranje okoline ili osobe koja se nalazi pored nas zbog usredotočenosti na pametni telefon ili tablet.
• Socijalna neravnopravnost. Pristup internetu je u cijelom svijetu neravnopravan, a takav je i pristup zdravlju. Kombinacija te dvije neravnopravnosti može skupine s nižim primanjima navesti na to da se ograniče samo na savjetovanje s internetom (koje je besplatno ili barem ne skupo) kako bi tako izbjegli troškove odlaska liječniku koji su za njih previsoki. No, tako mogu ugroziti vlastito zdravlje, primjerice ako imaju neku ozbiljnu bolest koja zahtijeva stručno i hitno liječenje.

Liječenje

Neki koraci prema liječenju od cyberhondrije mogu biti poduzeti samo od osobe koja pati od tog problema. Među tim početnim koracima je i odlazak liječniku umjesto sjedanja za računalo i započinjanja pretrage. Stručnjak će bolje voditi dijagnostički postupak od bilo kakve tražilice na internetu. To ne znači da se na internetu ne smiju pročitati nikakvi tekstovi o zdravstvenim temama. No, trebalo bi pritom pripaziti na izvore informacija koje se odabire, a oni moraju biti pouzdani. Ako unatoč svim tim mjerama, nastavite patiti od cyberhondrije, nužno je psihološko liječenje. Kognitivno komportamentalna terapija je jedan od najčešće korištenih načina liječenja tog poremećaja.