Kanabis ne mora biti loš: 'Da ga nisam koristila, ne bih uspjela završiti fakultet ni postati liječnica'

Istraživanja kanabisa - i kanabidiola, odnosno CBD-a, koji kanabis sadržava - provode se u mnogim državama. Rezultati su obećavajući i idu u prilog tvrdnjama da se kanabis može upotrebljavati za smanjivanje upala, ublažavanje boli i pomaganje ljudima koji pate od epilepsije i Touretteova sindroma do Crohnove bolesti, multiple skleroze i reumatoidnog artritisa. No kanabis je ipak ilegalan u većini država. "Mnoge od nas učili su vjerovati da je kanabis loš, nedoličan i opasan. Možda “travu” povezujemo sa stonerima, “gandžu” s hipijima, a “marihuanu” s kriminalcima.

Nasreću, stavovi o kanabisu, a osobito o CBDu, mijenjaju se. Prema Istraživačkom centru Pew, 62 posto Amerikanaca kaže da bi kanabis trebalo legalizirati. Vjerojatno primjećujete više ljudi zainteresiranih za kanabis i CBD te priloga povezanih s njima u mainstream medijima, o temama o večerama s kanabisom do kozmetičkih proizvoda s CBD-om. Kanabis se uz adekvatno vodstvo medicinskog stručnjaka može upotrebljavati umjesto nekih farmaceutskih lijekova, primjerice onih protiv anksioznosti, selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI-ja) protiv depresije te opioida za ublažavanje boli." Tim riječima u uvodu knjige “Kanabis i CBD - za zdravlje i wellness” započinju Aliza Sherman i dr. Junella Chin. Prva je suosnivačica Ellemente, rastuće ženske mreže usmjerene na zdravlje, kvalitetu života i kanabis te autorica 12 knjiga, a druga je liječnica za osteopatiju i osnivačica MedLeafRX-a, integrativne medicinske prakse u Kaliforniji i New Yorku te direktorica edukacije u Udruženju stručnjaka za kanabis.

Stoljećima u upotrebi

"Kanabis je promijenio putanju mog života. Da se nisam liječila kanabisom, ne bih uspjela završiti medicinski fakultet ni postati liječnica", piše dr. Junella Chin. Obje autorice knjige, zapravo, kako navode, osnovnog vodiča za upotrebu prirodnog lijeka za ublažavanje stresa, tjeskobe, kronične boli, upale i još mnogo toga, čiji je hrvatski prijevod nedavno objavila nakladnička kuća Profil, došle su do kanabisa kao žene koje su bile malaksale od bolova, ali uz to, koje su svejedno strepile od njegove upotrebe i sumnjale u nju. Obje su s vremenom promijenile mišljenje o kanabisu, jer im je pomogao i napisale knjigu s ciljem da pridonesu uklanjanju stigme povezane s kanabisom kako bi drugi ljudi mogli imati zdravstvene koristi od te drevne ljekovite biljke.

Junellina priča

Naravno, autorice savjetuju da se za sve informacije i konkretne potrebe obratite prvo svom liječniku ili savjetniku za kanabis. One, pak, na svojoj koži svjedoče o pozitivnim učincima na zdravlje.

“Dok sam došla do Medicinskog fakulteta u San Franciscu, već je bolest bila toliko uznapredovala da mi je bilo teško satima stajati u operacijskog dvorani”, piše. Od lijekova za ublažavanje simptoma je bila pospana i smušena i nije dolazilo u obzir da "takva ide u vizite i asistira u četverosatnoj operaciji kuka”. Jedan od liječnika asistenata odveo ju je u stranu i dao bočicu s nekakvom tinkturom. “Ovo je marihuana. Ali od nje nećeš biti high”.Samo je rekao da je to drugačiji tip kanabisa. “Bila sam zgrožena i očajna. Kao studentica medicine, prvo što sam pomislila je da mi nudi travu? Zar želi da postanem ovisnica o drogi?", kaže J. Chin. Mala smeđa bočica s kapaljkom mirisala je na kombinaciju alkohola, mokrog psa i trave, a ona sama nije znala što da misli. Na njezino zaprepaštenje, tinktura je djelovala dobro. Bol i upala su se smanjili, ankilozantni spondilitis je prestao napredovati, a zdravlje mišića i kostiju se popravilo. Nikome nije govorila da uzima medicinsku marihuanu, iako je ona legalna u Kaliforniji od 1996. Kasnije je baš ona postala jedna od najgorljivijih promotora dobrobiti marihuane u medicinske svrhe.

Alizina priča

I Aliza je s nevjericom počela koristiti marihuanu. Čula je da je kanabis djelotvoran za ublažavanje boli i nesanice bez stvaranja ovisnosti, ali prva misao joj je bila: “Ako je tako djelotvoran, zašto je onda ilegalan na saveznoj razini?” Ohrabrila se nakon što je u kasnim četrdesetima dvaput pretrpjela sindrom smrznutog ramena i nekoliko godina išla na fizikalne terapije, ali gotovo stalno ju je bolio vrat, što su liječnici pripisivali godinama rada na računalu. “Bojala sam se probati kanabis, a u isti mah nadala sam se da bi mi mogao pomoći”, piše Aliza u knjizi.

Nakon što sam se osobno uvjerila da je kanabis djelotvoran lijek koji nema negativnim popratnih nuspojava, shvatila sam da moram doznati više o njemu i pri tom pomoći drugima. I dalje oprezno upotrebljavam kanabis, oprezno čak i govorim o tome, ali što više slušam ljude kojima kanabis pomaže i mijenja život nabolje, to sam sigurnija da činim pravu stvar”, piše Aliza Sherman. Krenule su u istraživanja i svoja saznanja iznijele u zajedničkoj knjizi. Navode da je kanabis proglašen protuzakonitim početkom dvadesetog stoljeća zbog političkih razloga te zbog pohlepe i straha, iako je kanabis svestrana ljekovita biljka čija je upotreba postala zločin.

“Goleme su razlike između onoga što nam o kanabisu govore naši zakonodavci i onoga što nam govori znanost i iskustvo. Razne države uspjele su, svaka za sebe, vratiti slobodan pristup kanabisu ljudima - osobito onima koji ga trebaju radi zdravlja”, pišu autorice, osvrćući se u knjizi na znanstvene studije iz Kanade, Španjolske, Nizozemske i Izraela, države u kojima je istraživanje kanabisa legalno. Kako je došlo do toga da su se mnogi bojali, ili da se boje, kanabisa i svega što on predstavlja? Zašto smo povjerovali u pogrešnu analogiju ”marihuana je početna droga”? Kako bismo shvatili taj nesretni obrat Aliza i Junella vraćaju se kroz vrijeme i istražuju, za početak, kako se kanabis upotrebljavao tijekom stoljeća, a zatim i kako su razne spletke dovele vladu SAD-a do toga da zabrani kanabis. U knjizi opisuju biljku kanabis u svim njezinim prirodnim oblicima, kako se sve može uzimati kanabis, koja se stanja, akutna i kronična, učinkovito mogu tretirati kanabisom. Objašnjavaju doziranje, osobito uzimanje malih količina (“mikrodoziranje”), a detaljno opisuju i elemente kanabidsa i načine na koji oni ulaze u interakciju s našim tijelom. Kanabis sadrži i terpene koji se nalaze u ljekovitom bilju, svijeću, voću i povrću, a koji isto tako ulaze u interakciju s našim tijelom i mozgom.

KANABINOIDI - KLJUČNI ELEMENTI KANABISA

Biljka kanabis prepuna je kemijskih spojeva po kojima se razlikuje od drugih biljaka. Kanabis ima više od stotinu fitokanabinoida. Za usporedbu, ehinaceja, crni papar, crni tartufi i kakao također sadrže fitokanabinoide, ali na naš sustav u tijelu djeluju drugačije, odnosno manje učinkovito. Primjerice, čokolada i crni tartufi prirodno stvaraju anandamid, “molekulu blaženstva”, kad ih pojedete. Najpoznatiji kanabinoidni spojevi su CBGA, koji se pretvara u kisele oblike spojeva THC, CBD i CBC (THCA, CBDA I CBCA). Da bi se te kiseline pretvorile u kanabinoidne i ostale aktivne kanabinoide potrebna je toplina. Kad netko puši kanabis ili ga udiše iz vaporizatora (isparivača), zagrijava biljnu tvar ili njezin koncentrat radi njihove aktivacije.

Kanabigerolna kiselina (CBGA)

Smatra se “majkom kanabinoida” jer se na kraju pretvara u sve ostale kanabinoide. Biljka kanabisa je prirodno stvara kao sirovu kemikaliju. Kad se ona izloži toplini pokreću se enzimski procesi u kojima se CBGA pretvara u THCA, CBDA I CBCA, a vrućina ih opet pretvara u druge kanabinoide kao što su THC, CBD i CBC. Kanabigerolna kiselina nije psihotropik. Potencijalne terapijske koristi ima u liječenju glaukoma, borbi protiv raka, djeluje kao antibakterijsko sredstvo, potiče apetit, ublažava upalu, uključujući upalnu bolest crijeva.

Tetrahidrokanabinol (THC)

Jedan je od šest "velikih kanabinoida", najviše istraženih i medicinski najviše upotrebljavanih, koji su ujedno i najobilniji u kanabisu koji konzumiramo. Ima psihotropno djelovanje, odnosno mijenja svijest. THC se veže na receptore CB1 u mozgu i otpušta dopamin i druge kemijske spojeve koji mijenjaju raspoloženje, percepciju i kognitivne sposobnosti. Potencijalne terapijske koristi su ublažavanje boli od upale, ublažavanje mučnine i povraćanja, kontroliranje dijareje, zaštita moždanih stanica (neuroprotektivan je), bolji san i liječenje PTSP-a.

Tetrahidrokanabivarin (THCV)

Također se ubraja u šest velikih kanabinoida, navodno je više psihotropan od THC-a, ali na kraće vrijeme. Ima više vrelište od THC-a (220 stupnjeva). Potencijalna terapijska mogućnost je smanjivanje apetita, ublažavanje boli, napadaja panike i inzulinske rezistencije, reguliranje šećera u krvi, poticanje rasta kostiju, ublažavanje tremora, poteškoća s motoričkom kontrolom i problema zbog lezija na mozgu koje se povezuju s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću.

Kanabinol (CBN)

Kada THC degradira zbog izloženosti zraku i svjetlosti, stvara se CBN. Jako ga mnogo ima u sušenim cvjetovima kanabisa. Kad se konzumira u velikim količinama može uzrokovati paranoju, što možete doživjeti kada pušite travu loše kvalitete, koja nije bila dobro uskladištena. Potencijalna terapijska korist je ta što djeluje kao sedativ, ima antibakterijska i antibiotska svojstva, ublažava konvulzije i potiče rast koštanih stanica. Obećava i kao analgetik.

Kanabidiol (CBD)

Još jedan od velikih šest kanabinoida. Može se shvatiti kao dopunski spoj THC-a, ali bez faktora koji utječu na promjenu svijesti. Psihoaktivan je u smislu da djeluje na mozak, ali iscjeljujući s obzirom na to da može ublažiti epileptičke napadaja i pomoći u liječenju PTSP-a. Dodaci prehrani i kozmetički proizvodi s CBD-om postaju popularni i mogu se pronaći u drogerijama. CBD se može dobiti iz biljaka kanabisa uzgojenih za konzumiranje, ekstrahira se iz industrijske konoplje i ne smije sadržavati THC-a više od 0,3 posto. Potencijalna terapijska primjena je pri ublažavanju bola, upale, mučnina, epileptičkih napadaja i anksioznosti te kao sredstvo za smirenje.

Kanabikromen (CBC)

Još jedan od šest velikih kanabinoida, koji nije psihotropan i teći je najobilniji (nakon THC-a i CBD-a). Ima protuupalna svojstva koja su učinkovitija ako ga se kombinira s THC-om, a potencijalna korist mogla bi biti u borbi protiv raka, ublažavanju boli i upala, potpora zdravom funkcioniranju mozga, antibiotskom i antifugalnom djelovanju i u obuzdavanju akni.

Kanabigerol (CBG)

Nije opojan i obično je zastupljen u mnogo manjim količinama nego ostali kanabinoidi. Istraživanja u Europi pokazala su da CBG ima antibakterijska svojstva i da je djelotvoran protiv sojeva rezistentnih bakterija (MRSA). Osim borbe protiv bakterija otpornih na antibiotike, može pomoći u liječenju glaukoma, pri upalnoj bolesti crijeva, u borbi protiv raka te za sprečavanje disfunkcije mokraćnog mjehura.

“Prevelika doza” kanabisa u odraslih nije smrtonosna?

Kanabis ne djeluje na dijelove mozga koji upravljaju disanjem, brzinom kucanja srca i tjelesnom temperaturom. Premda kanabis djeluje na receptore u mozgu, što uzrokuje razne reakcije, pa i psihoaktivne, od ublažavanja anksioznosti (tjeskobe) ili epileptičkih napadaja do psihotropnih učinaka, nijedan od tih receptora ne nalazi se u moždanom deblu i nijedna od tih reakcija ne dovodi do smrtonosnog usporavanja disanja, otkucaja srca ni pada tjelesne temperature, kao što to čine alkohol i druge opojne droge, tvrde Aliza Sherman i dr. Junella Chin u knjizi “Kanabis i CBD”. Ukratko, kažu one, nema zabilježenih smrtnih slučajeva koji se izravno pripisuju toksičnoj razini kanabisa u tijelu. Prema knjizi Trava: vodič za korisnike Davida Schmadera (Weed: The User's Guide), za smrtni ishod valjalo bi konzumirati 680 kg kanabisa. Još više zbunjuje kako to da je industrijska konoplja, što je biljka kanabisa s 0,3 posto THC-a ili manje, svrstana u isti koš kao biljke kanabisa koje se uzgajaju za rekreativnu ili medicinsku upotrebu. Premještanje kanabisa niže na popisu kontroliranih droga i supstancija, odnosno njegova reklasifikacija (za što se zalažu neki zagovornici) ili njegovo reguliranje poput alkohola (što isto tako neki preporučuju) možda zvuče kao dobre ideje, ne bez obzira na to legalizirao se kanabis ili se dekriminalizirao, mnogo će se novih izazova pojaviti prije nego što postane lako dostupan masama.