Izgleda li ovako i vaš izlazak s prijateljima?
 Foto: iStock
Bolesti modernog doba

Jesmo li postali ovisni o društvenim mrežama?

Osobe kojima je teško osmisliti kako će provoditi vrijeme sklone su rješenjima koja im netko drugi servira, poput Facebooka, ali i drugih popularnih društvenih mreža.

Piše: Ana Žele, prof. psihologije


Razvoj tehnologije imao je značajan utjecaj na prirodu ljudske komunikacije. Dok je još generacija naših roditelja uglavnom komunicirala uživo, posjećujući se u domovima, sastajući se u restoranima i na drugim mjestima ili razgovarajući putem fiksnih telefona (naravno, oni sretnici koji su ih imali), današnje generacije većinu komunikacije obavljaju svojim mobilnim telefonima ili računalima. A dok su u društvu, prijateljima prepričavaju što se zanimljivo dogodilo na Facebooku.

Zrinka (29) dugo je bila protivnica Facebooka, Twittera i društvenih mreža općenito. Međutim, prije nekoliko mjeseci ostala je bez posla. Budući da kod kuće ima računalo, iz puke je dosade, kako je sama rekla, kreirala svoj profil na Facebooku. Suprotno njenim očekivanjima i ranijim stavovima, svidjelo joj se i od tada nekoliko sati svakoga dana provodi na toj društvenoj mreži. Kakve aktivnosti tamo provodi? Kad joj se nešto zanimljivo dogodi, odmah to svima dade do znanja objavljujući "vijest" na svom profilu. Uz to, instalirala je Facebook na mobitel kako bi stalno bila online, čak i dok, primjerice, šeće gradom ili ide na izlet. Od tvrde protivnice društvenih mreža u kratkom je vremenu postala njihova zagovornica, pa je vrlo brzo i prešla onu granicu koja bi se smatrala "normalnim" korištenjem.

Ni 24 sata bez virtualnog svijeta

Danas, nažalost, ovisnici o virtualnim igrama i o društvenim mrežama nisu rijetki. Koji su simptomi ovisnosti o društvenim mrežama? U međunarodnom znanstvenom istraživanju ovog oblika ovisnosti sudionici su zamoljeni da ne otvaraju svoje e-mailove i ne ažuriraju Twitter ili Facebook tijekom 24 sata. Kao dio istraživanja, sudionici su vodili dnevnik te zapisivali svoja raspoloženja i osjećaje. Istraživanje je provedeno u suradnji s čak dvanaest sveučilišta diljem svijeta, a rezultati su bili iznenađujući - većina ispitanika razvila je određeni stupanj ovisnosti o društvenim mrežama.

Instant-rješenja

Kako bismo kvalitetnije odgovorili na pitanje kako se riješiti ovisnosti o društvenim mrežama, trebali bismo znati što ljude zapravo motivira za boravak na njima. Navedimo glavne motivacijske čimbenike:

  • dovoljno je imati pristup internetu,
  • naš izlazak na društvenu mrežu ne ovisi o lošem vremenu, snijegu ili jakom vjetru,
  • ne trebamo tražiti društvo, ne ovisimo o tome hoće li prijatelj prihvatiti prijedlog za izlazak,
  • ostajemo u toplini svoga doma ili ureda, bez ulaganja dodatnog napora.

Pokazalo se da su osobe kojima je teško osmisliti kako će provoditi vrijeme sklone instant-rješenjima poput Facebooka. Iznenađujuće je velik broj pojedinaca koji krate vrijeme dopisujući se online. Rezultati istraživanja pokazali su da 40 posto žena i 30 posto muškaraca koristi virtualne alate bez namjere da drugu osobu kasnije susretnu u stvarnom svijetu.

Foto: iStock
Komunikacija putem računala je vrlo "komotna" usporedbi sa sastankom i razgovorom uživo. No, uskraćujemo li si tako bitnu komponentu koja nas čini društvenim bićima?

Kako se "skinuti" s Fejsa

Koje smjernice mogu pomoći u oslobađanju od ovisnosti o društvenim mrežama? Trebalo bi se ponašati slično kao i kod ovisnosti o hrani - što smo bliže hladnjaku, to je veća vjerojatnost da ćemo ga otvoriti i nešto pojesti. Dakle, treba se maknuti od hladnjaka. U ovom slučaju treba se udaljiti od računala, ali i od svih gadgeta koje možemo nositi u torbi ili u džepu. Kada smo izvan kuće, u prirodi ili u gradu, misli nam idu drugačijim tijekom. Primjerice, prirodnije bi bilo otići u trgovinu ili nazvati nekoga i pozvati ga na kavu nego se ulogirati i za sve se dogovarati putem Facebooka ili, još gore, logirati se svakih nekoliko minuta kako nešto "važno" ne bismo propustili.

Ako smo kod kuće i osjećamo se usamljeno ili ne znamo što bismo sa sobom, ne moramo odmah bježati u svijet koji nude društvene mreže. Trenutačnu usamljenost možemo doživjeti kao priliku da konačno učinimo nešto što smo dulje odgađali. Na primjer, možemo pospremiti stan, posjetiti neku dragu osobu, baviti se rekreacijom ili jednostavno šetati i razmišljati. Samoća može biti dobra i korisna. Osim toga, trebamo motivirati druge ljude kako bi odlučili provesti vrijeme baš s nama. To ćemo prije postići tako što ćemo biti pozitivne i vedre osobe. Provjereni recept je ispričati u društvu zanimljivu anegdotu, podijeliti dojam o dobroj knjizi ili filmu, predložiti zajedničko provođenje vremena u skladu s interesima obje strane.

Brzo i površno komunicirajući putem društvenih mreža većina korisnika samo želi razmijeniti mišljenja, stavove, novosti ili jednostavno žestoko diskutirati o određenoj temi. Za razliku od komunikacije "licem u lice" i postupnog razvoja odnosa s nekim koga smo upoznali uživo, internet omogućava hitru (i površnu) komunikaciju. Razmjena poruka je brza i moguće je dobiti odgovor koji je sukladan emocionalnom stanju u kojem je poruka poslana, što za aktere može biti potkrepljujuće i ugodno.

Linker
19. studeni 2024 17:02