Jednom značajnom promjenom smanjit ćete rizik infarkta za 65 posto

Piše: dr. Stanko Uzelac, internist-kardiolog

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u industrijaliziranim društvima. Nedvojbeno je dokazano da se više od 80% kardiovaskularnih bolesti može objasniti pušenjem, povišenim krvnim tlakom i pogoršanjem razine masnoća i šećera u krvi.

Početi od djetinjstva

To znači da za preventivne mjere nikad nije prerano - one moraju početi već u djetinjstvu kako bismo sačuvali optimalno zdravlje do duboke starosti. U tom kontekstu ulazak u srednju dob (u modernoj medicini to je pomaknuto na dob od oko 50 godina) donosi nove izazove muškarcima i ženama. Tada se, uz prirodne procese starenja, počinju manifestirati kumulirani negativni efekti pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama.

Žene su tu dodatno ugrožene jer se s padom razine estrogena u menopauzi gubi tzv. hormonska zaštita koja ih je do tada čuvala od ateroskleroze. Što je osoba imala više tih pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama, mora proporcionalno više pažnje posvetiti svom zdravlju - redovito obavljati preventivne preglede, strogo se pridržavati svih predloženih mjera i pravilno uzimati propisane lijekove.

Kalkulator rizika

Da bismo znali u kakvom smo konkretnom riziku, srednja dob idealna je za procjenu tzv. ukupnog kardiovaskularnog rizika. Postoji više metoda koje se uglavnom temelje na jednostavnoj statističkoj interpretaciji faktora rizika. U Europi se najviše koristi EUROSCORE, kalkulator rizika Europskog kardiološkog društva koji ima i hrvatsku inačicu. Na temelju tog skora i eventualnih simptoma liječnik procjenjuje vrstu i intenzitet mjera kojih se pojedinac mora pridržavati da bi očuvao dobro zdravlje te odlučuje o potrebi daljnjih dijagnostičkih i terapijskih procedura.

Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila (smanjenjem unosa soli, održavanjem normalne tjelesne težine) smanjite svoj krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika moždanog i dvostruko smanjenje rizika srčanog udara.

Redovite šetnje

Fizička neaktivnost također je vrlo opasna - sjedilački način života povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 35%. Naravno, ni u toj dobi nije prekasno započeti s tjelovježbom i redovitim šetnjama.

Stoga se pedesetogodišnjici i šezdesetogodišnjaci trebaju što više približiti tzv. idealnom kardiovaskularnom zdravlju kako ga definira Europsko kardiološko društvo. To znači da ne smiju pušiti, trebaju održavati tjelesnu težinu u optimalnim granicama (indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2) i biti fizički aktivni (pola sata hoda 5 puta tjedno).

Moraju se zdravo hraniti (smanjiti unos zasićenih masti i soli, jesti 200 g voća i 200 g povrća dnevno, 2 puta tjedno jesti ribu i ne piti više od dva alkoholna pića dnevno). Potrebno je održavati tlak niži od 120/80 mmHg, kolesterol niži od 5 mmol/l i šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l. Ako i ne uspijemo "idealno" ispuniti sve navedene kriterije, već i manji pomaci mogu značiti razliku između zdravlja i bolesti, ponekad života i smrti.

IDEALNO KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE

• Bez pušenja
• Indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2
• Biti fizički aktivan (pola sata hoda 5 puta tjedno)
• Zdrava prehrana
• Održavati tlak na 120/80 mmHg
• Održavati kolesterol niži od 5 mmol/l
• Održavati šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l

Nije kasno!

• Ako u 50. prestanete pušiti, rizik srčanog infarkta možete smanjiti i do 65 posto.
• Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila smanjite krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika za moždani i dvostruko smanjenje rizika za srčani udar.
• Sjedilački način život povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 34 posto.