Izotonična pića - vrijedan dodatak prehrani ili čisto bacanje novca? Nutricionist upozorava: Ovo trebate znati prije kupnje

Tijelo odrasle osobe u prosjeku se sastoji od 60 posto vode koje ima u svim njegovim dijelovima - krvi, mišićima, mozgu, očima, probavnim i ostalim organima, koži... Kao glavni sastojak krvi, voda, uz ostale funkcije, prenosi kisik i ostale esencijalne tvari do stanica, izlučuje otpadne tvari iz tijela putem urina i znoja, ključna je za regulaciju tjelesne temperature, kao i za probavljanje hrane i hranjivih tvari u crijevima. Već pri prvim znacima žeđi gubimo između jedan do dva posto tjelesne vode, pa tijelo logično šalje signal i pomoću osjeta žeđi javlja nam da trebamo nadoknaditi izgubljeno. Ako to ne učinimo i nastupi dehidracija, naš organizam čini sve kako bi održao normalnu funkciju vitalnih organa, pa počinje dodatno crpiti vodu iz svih raspoloživih spremišta kako bi mogao dalje funkcionirati. Već nam zbog ovoga postaje jasno koliko je nužno redovito se hidrirati, a koja je uloga elektrolita u cjelokupnom procesu pitali smo Viktora Šegmanovića, magistra nutricionizma i trenera fitnessa.

Privatni album

- Elektroliti su mikroelementi ili minerali koji nose električni naboj kada su otopljeni u tekućinama, a važni su za mnoge vitalne funkcije organizma. Tu spadaju natrij, klorid, kalij, kalcij, fosfat, magnezij i bikarbonat. Neke od važnih funkcija elektrolita su prijenos živčanih impulsa, regulacija ravnoteže tekućina, održavanje krvnog tlaka, održavanje rada srca te kontrakcije mišića - objašnjava Šegmanović i dodaje kako do manjka elektrolita može doći zbog brojnih razloga, a među poznatijima, ujedno i najčešćima su dehidracija, konzumacija alkohola, prekomjerno znojenje, povraćanje i proljev, a samim time i stanja koja uzrokuju povraćanje i proljev - trovanje hranom, različite bolesti koje kao simptom uzrokuju povraćanje i proljev, uporaba diuretika. Kod sindroma bakterijskog prerastanja tankog crijeva (SIBO) također dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u tijelu. On uzrokuje malapsorpciju, odnosno smanjenu apsorpciju hranjivih tvari, proljev, mučninu, povraćanje i upalne procese koji utječu na neravnotežu elektrolita.

Zanimalo nas je možemo li generalizirati pa reći da elektroliti jednako nedostaju i osobama koje su tjelesno aktivne i onima koje to nisu. Nutricionist Šegmanović kaže da ne možemo svi biti u istoj kategoriji.

- Tjelesno aktivne osobe zbog pojačanog znojenja logično imaju povećanu potrebu za nadoknadom elektrolita. Međutim, povećanjem tjelesne aktivnosti povećava se i unos hrane, a time i unos elektrolita. Usprkos povećanom unosu hrane (i elektrolita), dolazi do iznimaka kod kojih treba dodatno pripaziti na unos elektrolita. To nastupa kod pretjeranog znojenja zbog određene tjelesne aktivnosti, kao i prilikom aklimatizacije na toplije okruženje, jer tada također dolazi do povećanog znojenja koje, međutim, traje i nekoliko dana dok se tijelo ne privikne. Treba reći i da se uz mišićno tkivo veže više vode nego uz masno tkivo, što znači da je prisutan i veći udio elektrolita. Po tome možemo zaključiti da osobe s manjim udjelom masnog i većim udjelom mišićnog tkiva imaju veće potrebe za unosom elektrolita u odnosu na osobe s manjim udjelom mišićnog i većim udjelom masnog tkiva - kaže nutricionist i trener.

Izvori elektrolita u hrani

Kad se spominju elektroliti, najčešće se to odnosi na unos natrijeva klorida (NaCl), jer njegov udio najviše varira kroz dan. Adekvatno rješenje za održavanje natrijeva klorida u ravnoteži je dosoljavanje hrane ili konzumacija napitaka koji sadrže sol, kaže Šegmanović. Što se tiče ostalih elektrolita, možemo reći da kalij sadrže namirnice kao što su banane, krumpir, slatki krumpir i lisnato povrće, za kalcij je poznato da su dobar izvor mlijeko i mliječni proizvodi, a magnezij nalazimo u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama, cjelovitim žitaricama i ribi.

Na globalnoj razini već neko vrijeme svjedočimo trendu reklamiranja brojnih proizvoda na čijim se etiketama mahom ističu razne oznake, poput "bez glutena", "bez dodanih šećera", "organsko", ali i da su proizvodi obogaćeni elektrolitima. Pitali smo našeg sugovornika primjećuje li posljednji trend i kod nas te na što kao potencijalni potrošači posebno moramo paziti?

- Kod nas trend isticanja proizvoda dodatno obogaćenih elektrolitima nije toliko popularan, međutim, ipak primjećujem da je u blagom porastu. Konzumiranje takvih proizvoda smatram povremeno korisnim, posebice za sportaše i tjelesno aktivne pojedince koji gube puno tjelesnih tekućina. Osobe koje ne spadaju u tu kategoriju nemaju potrebe za takvim dodacima. Nekako mi se čini da je kod nas među tjelesno aktivnim pojedincima prioritet i dalje uzimanje suplemenata kao što su proteini sirutke (whey) ili kreatin. Ipak, smatram važnim potaknuti sve potencijalne potrošače da uvijek čitaju deklaracije na poleđini proizvoda, a mi bismo kao struka i dalje trebali podizati svijest o tome što unosimo u tijelo - naglašava nutricionist.

/Shutterstock

Prilikom kupnje napitka obogaćenog elektrolitima treba pripaziti na količinu i kemijski oblik u kojem su elektroliti. Kemijski oblik elektrolita utječe na njegovu apsorpciju, a samim time i na njegovu iskoristivost. Primjerice, magnezijev oksid je najčešći oblik magnezija u proizvodima. Taj oblik sadrži puno elementarnog magnezija, međutim, njegova apsorpcija je slabija u odnosu na druge oblike poput magnezijeva glicinata, magnezijeva citrata ili magnezijeva malata.

- Spominjem ponajprije magnezij, jer se često ističe kako je velik broj ljudi u deficitu te se savjetuje njegova suplementacija. Odličan izvor natrijeva klorida je kuhinjska sol, zbog toga čest sastojak ovih napitaka - kaže Šegmanović te upozorava da napici često sadrže i šećer koji kod većine populacije nije potreban u suvišku, stoga nerijetko utječe više negativno nego pozitivno na čovjekovo zdravlje. Ako se pojedinac hrani uravnoteženo, uglavnom nema potrebe za konzumacijom spomenutih napitaka koji zbog količine šećera koji sadrže mogu potencijalno dovesti i do energetskog suficita i povećanja tjelesne mase. Baš je zbog toga važno čitati nutritivni sastav proizvoda i općenito osvijestiti što namjeravamo unijeti u tijelo.

Broji se i kava

Nutricionist i trener Šegmanović zagovornik je konzumiranja uravnotežene prehrane kao baze za normalno funkcioniranje organizma. Njome, ističe, zadovoljavamo dovoljan unos elektrolita. Međutim, uz navedeno od izuzetne je važnosti dovoljna hidracija tijekom cijelog dana kojom ćemo izbjeći pojavu dehidriranja organizma. Pored toga, potrebno je osluškivati vlastito tijelo i signale koje nam šalje i tome prilagoditi unos tekućine, jer uvijek je bolje spriječiti dehidraciju nego liječiti njezine posljedice.

- Uravnotežen unos vode od velike je važnosti te bih podsjetio da su europske preporuke za unosom vode za žene dvije litre, a za muškarce dvije i pol litre, putem tekućina i krute hrane. Što se tiče kofeina čiji je izvor kava, a mnogi je svakodnevno piju, treba reći da ona pridonosi ukupnom dnevnom unosu vode, a ne dehidraciji, sve dok je unos kofeina manji od 4 mg po kilogramu tjelesne mase (za orijentaciju, espresso sadrži oko 63 mg kofeina, ovisno o vrsti kave). Konačno, savjetovao bih raznovrsnu prehranu s voćem, povrćem, mesom i cjelovitim žitaricama. Uz nju i adekvatnu hidrataciju osiguravamo dovoljan unos elektrolita, a i svih ostalih hranjivih tvari potrebnih za normalan rad organizma - zaključuje.