I simptomi menopauze mogu ukazivati na rizik od demencije

U svijetu znanosti još jedna, nova studija baca svjetlo na moguću povezanost simptoma menopauze i kognitivnog opadanja, sugerirajući da valunzi, promjene raspoloženja i druge uobičajene nelagode mogu biti rani znakovi demencije.

Simptomi

Objavljena u časopisu PLOS One, studija je analizirala podatke od 896 žena prosječne dobi od 64 godine, koje su menopauzu doživjele oko 49. godine. Istraživači su otkrili da su one koje su prijavile izraženije simptome poput noćnog znojenja, poremećaja spavanja, mentalne magle, debljanja i emocionalne nestabilnost, također pokazivale veće kognitivno oštećenje. Ono se naime često smatra ranim pokazateljem Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Istraživači su zaključili da veći broj simptoma menopauze može biti povezan s većim rizikom od kognitivnog i bihevioralnog opadanja u kasnijem životu što su ključni čimbenici rizika za demenciju.

Smanjena razina estrogena

Autori studije su stoga zaključili da hormonska terapija na bazi estrogena može pridonijeti ublažavanju spomenutih simptoma, osobito onih bihevioralnih. Naveli su da je to u skladu s prethodnim istraživanjima, uključujući studiju iz 2022. Ona je pak pokazala da žene koje prolaze kroz menopauzu prije 40. godine imaju 35 posto veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koje menopauzu doživljavaju kasnije. Uz to, budući da se gotovo dvostruko više žena od muškaraca suočava s Alzheimerovom bolešću, znanstvenici vjeruju da bi smanjena razina estrogena tijekom menopauze mogla biti jedan od ključnih čimbenika, s obzirom na to da je estrogen ključan za kognitivne funkcije.

Okolišni čimbenici i nove navike

Autori smatraju da prepoznavanje veze između menopauze i Alzheimerove bolesti može omogućiti ranije intervencije. Osim regulacije hormonskog statusa te se intervencije odnose i na druge parametre - upravljanje vaskularnim čimbenicima rizika, smanjenje upala uzrokovanih lošom, odnosno ultraprocesiranom prehranom i toksinima iz okoliša, optimizaciju zdravlja crijeva i raznolikost mikrobioma te poticanje društvenih interakcija. Uz navedeno uvođenje novih navika poput provođenja redovite tjelesne aktivnosti, izbjegavanje alkohola i pušenja, dovoljno sna, druženja i ispunjavanja vremena s raznim hobijima može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije. Odličan primjer za prevenciju su zajednice s izuzetno niskom stopom demencije - na otoku Ikaria u Grčkoj jednom od svjetskih poznatih Plavih zona stanovnici primjerice svoju visoku kognitivnu funkciju u starosti pripisuju prehrani bogatoj čajem, kavom i varijacijom mediteranske prehrane.