Simptomi ishemijskog napadaja kojeg nazivamo i blagim moždanim udarom (eng. TIA - transient ischemic attack), obično nestaju u roku od nekoliko minuta, međutim, posljedice ostaju. Pokazalo je to nedavno istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu JAMA Neurology koje sugerira da bi blagi moždani mogao uzrokovati isti dugoročni pad pamćenja i kognitivnih funkcija kao i potpuni moždani udar.
Istraživanje
Za potrebe istraživanja znanstvenici su koristili podatke s više od 16.000 sudionika studije REGARDS (prosječna dob sudionika bila je 64 godine) te proučavali kognitivne promjene kod osoba koje su doživjele prvi TIA ili moždani udar u usporedbi s onima koji nisu. Rezultati su pokazali da blagi moždani nije nimalo bezazlen, prolazan događaj, već štoviše, velik prediktor budućeg kognitivnog propadanja. Osobe koje su doživjele moždani udar iskusile su trenutačno i progresivno pogoršanje kognitivnih funkcija. Pogođena je prvenstveno sposobnost pamćenja - trenutačnog i odgođenog, dok je verbalna fluentnost ostala relativno stabilna. Brzina kognitivnog opadanja kod osoba s TIA bila je značajno brža nego kod onih koji nisu imali TIA ili moždani udar.
Čimbenici rizika
Nekoliko čimbenika koji povećavaju vjerojatnost pojave TIA, uključujući:
- Dob (40 godina i više)
- Kardiovaskularne bolesti poput fibrilacije atrija
- Visoki krvni tlak
- Pušenje
- Dijabetes
- Visoka razina kolesterola
- Korištenje droga ili prekomjerna konzumacija alkohola
- Nedavno porođaj
- Povijest krvnih ugrušaka
- Fizička neaktivnost
- Pretilost (ITM 30 ili više)
Prepoznavanje simptoma blagog moždanog
Simptomi TIA slični su onima kod moždanog udara i mogu uključivati:
- Slabost ili paralizu jedne strane tijela
- Nerazgovijetan govor ili poteškoće s govorom
- Opuštenost lica
- Iznenadni gubitak vida ili dvostruka slika
- Gubitak koordinacije ili ravnoteže
- Vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje
- Jaku i iznenadnu glavobolju
- Gubitak pamćenja, konfuziju ili uznemirenost
- Nesvjesticu
Što učiniti nakon blagog moždanog udara
- Za osobe s dijagnozom TIA, upravljanje čimbenicima rizika ključno je za sprječavanje daljnjih cerebrovaskularnih događaja, a neurologinja dr. Cheryl Bushnell preporučuje sljedeće promjene načina života:
- Održavajte krvni tlak ispod 130/80 mmHg
- Ako imate dijabetes, kontrolirajte razinu šećera u krvi
- Držite LDL kolesterol manji od 3 mmol/L
- Prestanite pušiti
- Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću
- Slijedite mediteransku prehranu
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu
- Prioritet dajte kvalitetnom snu
Provođenjem ovih promjena, ističe neurologinja, pojedinci mogu smanjiti rizik od ponovne epizode blagog moždanog, moždanog udara i demencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....