Hrvatska - zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

U Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja što je oko 9000 osoba godišnje, dok se čak 80 posto srčanih zastoja događa izvan zdravstvenih ustanova, upozorio je ministar zdravstva Vili Beroš.

- Kako bismo prekinuli ovaj negativni trend važno je dodatno educirati javnost o osnovnim postupcima oživljavanja koji se pokazuju kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba do dolaska tima hitne medicinske pomoći - rekao je Beroš.

Kako je u spašavanju ljudskog života pri srčanom zastoju ključna kardiopulmonalna reanimacija prije dolaska tima hitne, činimo međuresorni iskorak i planiramo uvođenje edukacije o kardiopulmonalnoj reanimaciji u obrazovne ustanove i šire kako bi svaka osoba u zajednici, bez obzira na dob, mogla "odigrati glavnu ulogu" u spašavanju nečijeg života, najavio je ministar.

Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje

Kod prekida rada srca, ključni organi ostaju bez opskrbe kisikom, a najosjetljiviji na nedostatak kisika je mozak.

Već nakon četiri minute nastaju trajne promjene na stanicama mozga, a svake minute nepružanja pomoći izgledi za preživljavanjem smanjuju se za 10 do 12 posto pa je važno podignuti svijest svih građana i dodatno ih upoznati s osnovnim mjerama održavanja života kako bi mogli prepoznati srčani zastoj i pravodobno pružiti pomoć.

- Ne zaboravimo da je Hrvatska zemlja visokog kardiovaskularnog rizika, a u ukupnoj smrtnosti, smrtnost od kardiovaskularnih i drugih cirkulacijskih bolesti ima udjel od 39 posto - upozorio je Beroš.

Skandinavske zemlje već desetljećima provode edukaciju građana o osnovnim postupcima oživljavanja te kod njih čak 60 posto građana zna pružiti prvu pomoć kod srčanog zastoja, a preživljenje je visokih 40 do 60 posto.

Beroš je naveo kako je cilj stati uz bok sa skandinavskim zemljama upravo dodatnim povezivanjem obrazovnih ustanova, ali i cjelokupne zajednice s vodećim institucijama u tom području, poput Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatskog kardiološkog društva, ali i Zaklade "Hrvatska kuća srca" i Studentske udruge StEPP koje su u suradnji u sklopu akcije "Oživi me" do sada educirale više od 7500 građana o osnovnim postupcima oživljavanja.