Dugotrajna upotreba antibiotika može skratiti život

Otkada postoje, antibiotici su spasili milijune života i globalno gledano oni su lijek je koji znatno smanjuje stopu smrtnosti, ali najnoviji dokazi potvrđuju i njihovu tamnu stranu. Naime, tijekom posljednjih desetljeća propisuju se za razna bolesna stanja, čak i kada nisu prijeko potrebni, pa je njihova vrlo široka upotreba dopustila nekim zaraznim organizmima da se prilagode i postanu otporni na njih.

Ne zanemarujmo nuspojave

Uz antibiotike se ujedno vežu nuspojave kao što su proljev, gljivične infekcije usnica, probavnog trakta ili vagine. Povezani su s promjenama mikroorganizama u probavnom traktu, a poremećaj u crijevima može trajati i godinu dana nakon što se prestanu uzimati, pa zbog svih tih nuspojava znanstvenici tvrde da se antibiotici trebaju koristiti samo kada su stvarno, stvarno potrebni.

"Promjene mikroba u ustima povezane su s različitim poremećajima koji ugrožavaju život kao što su kardiovaskularne bolesti i određene vrste raka", upozorava prof. Lu Qi, epidemiolog na Sveučilištu Tulane u New Orleansu, čiji su rezultati predstavljeni na znanstvenom sastanku Američke udruge srca.

Veći rizik od smrti

Prof. Qi i kolege istraživali su kako se primjena antibiotika u različitim periodima u odrasloj dobi i s različitim trajanjem može povezati s rizikom od smrti.

Proučavali su podatke 37.510 žena starijih od 60, od 2004. do 2012. i niti jedna sudionica nije imala srčane bolesti ili rak na početku studije. Otkrili su da je uzimanje antibiotika tijekom najmanje dva mjeseca u kasnoj odrasloj dobi povezano s povećanjem rizika od smrti od svih uzroka za 27 posto, u usporedbi s onima koji ih ne uzimaju. Ova veza bila je jača kod žena između 40 i 59 godina, a one koje su koristile antibiotike dva ili više mjeseci također su imale 58 posto veći rizik od smrti zbog srčanih problema, u usporedbi sa ženama koje nisu koristile antibiotike.