Velik broj oboljelih od kroničnog hepatitisa oboljet će od ciroze i raka i to je značajan problem koji se ipak može spriječiti ranim otkrivanjem ove zarazne bolesti jetre. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 2022. u svijetu je od virusnih hepatitisa B i C umrlo 1,3 milijuna ljudi, od toga se 83 posto odnosi na komplikacije kroničnog hepatitisa B. Te komplikacije su upravo ciroza jetre i hepatocelularni karcinom. Tako da su hepatitis B i tuberkuloza uz covid-19 te 2022. globalno bili glavni infektivni uzroci smrti. U Hrvatskoj, prema zadnjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od bolesti jetre u 2022. umrlo je 1512 osoba, a među njima 480 od raka jetre, što znači da od tih bolesti umiru čak četiri osobe dnevno. Neliječeni kronični hepatitisi uzrokuju većinu tih smrti.
MOGU SE USPJEŠNO LIJEČITI
Hepatitis B danas se može uspješno liječiti, a najučinkovitija metoda prevencije je cijepljenje.
- Protiv hepatitisa B postoji učinkovito cjepivo koje se u Hrvatskoj obavezno primjenjuje od 1999. pa su sada procijepljene gotove sve osobe mlađe od 36 godina, tako da hepatitis B u djece i mlađih osoba izuzetno rijetko susrećemo. U osoba u kojih se hepatitis B aktivira u odrasloj dobi kronična infekcija razvija se u 2-10 posto zaraženih, ovisno o obrambenom odgovoru. Virus se širi kontaktom s krvi, ranama, seksualnim odnosom, prijenosom sa zaražene majke na dijete tijekom poroda (tzv. vertikalni prijenos). U Hrvatskoj se sve trudnice obavezno kontroliraju na hepatitis B, a novorođenčad majki koje su HBsAg pozitivne cijepi se u rodilištu u prvim satima po rođenju. Transfuzijom krvi hepatitis se ne prenosi jer se krv svakog dobrovoljnog darivatelja obavezno kontrolira na biljege virusnih hepatitisa najsuvremenijim dijagnostičkim metodama - kaže prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med., specijalistica infektologije u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa. Nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja broj novooboljelih u Hrvatskoj je kontinuirano u padu. No, kaže prof. Vince, i dalje se javljaju slučajevi novodijagnosticirane kronične HBV infekcije u dobnim skupinama od 40 do 70 godina.
- Ako se ne liječe, te osobe imaju visoku viremiju i mogu tijekom godina razviti cirozu i/ili hepatocelularni karcinom. Hepatitis C, prema procjenama, ima oko 20.000 odraslih osoba u Hrvatskoj, također oko 20.000 osoba nosi HBsAg u krvi, dakle imaju neki oblik kronične hepatitis B infekcije. S obzirom na to da bolest dugo godina nema simptome, samo 30-50 posto zaraženih svjesno je svoje bolesti. Stoga je vrlo važno da se pacijenti s bilo kojim faktorom rizika u prošlosti ili sadašnjosti testiraju na biljege hepatitisa B i C. Neke zemlje poput SAD-a i Francuske provode programe testiranja pa se sve osobe starije od 18 godina trebaju barem jednom u životu testirati na hepatitis, bez obzira na faktore rizika - kaže infektologinja Vince.
Protiv hepatitisa C ne postoji zaštita cijepljenjem, no danas se u gotovo svim slučajevima može izliječiti učinkovitim antivirusnim lijekovima. Prof. Vince ističe da se oboljeli liječe prema smjernicama Referentnog centra za virusni hepatitis, što znači da se u cijeloj Hrvatskoj pacijenti liječe jednako i dostupni su svi suvremeni lijekovi za liječenje B i C hepatitisa. Odnedavno i liječnici obiteljske medicine mogu propisivati lijekove za hepatitis B na preporuku specijalista infektologa ili gastroenterologa, pa je time još više pojednostavljeno liječenje.
- Neliječeni hepatitis B i C može dovesti tijekom godina do razvoja ciroze i raka jetre (hepatocelularnog karcinoma). S napredovanjem ciroze jetra potpuno gubi svoje važne funkcije i jedini spas je transplantacija. S druge strane rak jetre izuzetno je maligna bolest, s nepovoljnim pokazateljima preživljenja ako se ne otkrije u ranoj fazi. Konzumacija alkohola i masna jetra ubrzavaju razvoj ciroze. Što neliječeni hepatitis traje dulje, rizik razvoja ciroze i karcinoma je veći - kaže prof. Vince.
BOLJA PREVENCIJA, VIŠE TESTIRANJA
Kako bi se postigli globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i strategija SZO-a za eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030., potrebno je ubrzati i pojačati aktivnosti testiranja, prevencije i liječenja. Prevencija i eliminacija virusnih hepatitisa i u Hrvatskoj je među javnozdravstvenim prioritetima. U udruzi HUHIV upozoravaju da je napredak prema globalnom cilju eliminacije virusa ipak prespor unatoč tome što imamo dostupne vrlo učinkovite mjere za prevenciju i liječenje virusnih hepatitisa.
- Bilo bi dobro donijeti nacionalni program za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa jer on uključuje sve mjere koje treba kontinuirano provoditi kako bismo došli do momenta eliminacije. Među najvažnijim mjerama su edukacija građana o faktorima rizika za virusni hepatitis, testiranje, ako rizik postoji, i naravno daljnja obrada i liječenje ako je osoba pozitivna na virus - ističe prof. Vince. Testiranje na hepatitis B i C ključno je za ranu dijagnozu i bolje ishode liječenja. Naime, moguće je dugo nakon infekcije biti bez simptoma, pa se virusni hepatitis B i C često nazivaju i "tihim ubojicom", naglašavaju u udruzi HUHIV. Testiranje se provodi brzim testovima na antitijela iz oralne tekućine ili kapljice krvi iz prsta u brojnim zdravstvenim ustanovama, uključujući izvaninstitucionalne centre u zajednici poput CheckPoint centra Zagreb udruge HUHIV. U centru za dobrovoljno savjetovanje i testiranje u zajednici CheckPoint Zagreb godišnje se na protutijela na virus hepatitisa C (HCV) testira oko 700 korisnika, a udio pozitivnih nalaza u ukupnom broju testiranih osoba na godinu kreće se od sedam do čak 15 posto u posljednje tri godine.
Kome se savjetuje testiranje na hepatitis B i C
Preporučuje se testiranje svih osoba koje su u većem riziku za zarazu, a to su:
- osobe s povišenim jetrenim enzimima (AST/ALT)
- osobe koje koriste droge injektiranjem
- kod rizičnog spolnog ponašanja (učestalo mijenjanje partnera, nekorištenje kondoma…)
- osobe čiji partneri boluju od virusnih hepatitisa
- oni koji su imali operativni zahvat prije 1993. godine (kada je uvedeno obavezno testiranje davatelja krvi, stanica, tkiva i organa)
- oni koji su dobivali pripravke krvi ili tkiva ili organe prije 1993. godine
- članovi obitelji/kućanstva koji u zajedničkom kućanstvu žive s osobom koja boluje od virusnog hepatitisa
- osobe s tetovažama i piercingom
- bolesnici na hemodijalizi
- osobe koje imaju infekciju HIV-om
- zatvorenici ili osobe koje su bile u zatvoru
- osobe koje su se doselile iz zemalja srednje ili visoke prevalencije kroničnog hepatitisa B, što uključuje zemlje Afrike, Azije, Kariba, Srednje i Južne Amerike, Istočne i Južne Europe, Bliskog istoka i pacifičkog područja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....