Dehidracija i moždani udar itekako su povezani! Evo koliko čaša vode dnevno može smanjiti rizik za čak 53 posto

U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti, a u 2020. godini od njega je umrlo 4 950 osoba, odnosno 8,7 posto svih umrlih, piše HZJZ. Moždani udar se često javlja bez ikakvih simptoma, ali postoje neke promjene u načinu života koje mogu smanjiti rizik i povećati šanse za oporavak ako da doživite.

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Uobičajeni simptomi uključujući lice koje pada na jednu stranu, nemogućnost podizanja ruke i nejasan govor.

Iako mnogi ljudi neće doživjeti očite simptome prije moždanog udara, neki iskuse glavobolju, obamrlost ili trnce nekoliko dana prije. No, istraživači su pronašli nekoliko čimbenika rizika za ovo stanje koji se mogu spriječiti, a jedan od njih je dehidracija. Naime, brojni pacijenti s moždanim udarom u bolnici se pojave dehidrirani, piše Mirror.


Dehidracija i moždani udar

Hidratacija je ključna za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Harvard Health navodSvei da znakovi nedovoljne količine tekućine uključuju slabost, nizak krvni tlak, zbunjenost, vrtoglavicu ili urin tamne boje.

Istraživanje Sveučilišta Loma Linda otkrilo je da je ispijanje najmanje pet čaša vode neophodno za smanjenje rizika od moždanog udara za 53 posto. To može ne samo smanjiti rizik od ovog poremećaja, već može i poboljšati ishod u slučaju da ga osoba doživi.

Nadalje, 2015. napravljeno je istraživanje na pacijentima primljenim u Centar za sveobuhvatne moždane udare u bolnici Johns Hopkins koje je bacilo novo svjetlo na kardiovaskularne rizike dehidracije. Pacijenti koji nisu pili dovoljno vode imali su četiri puta veću vjerojatnost doživjeti lošije ishode, u usporedbi s dovoljno hidriranim pacijentima.

- Čini se da je dehidracija uobičajena kod hospitaliziranih pacijenata s moždanim udarom, isto tako je povezana s teškim moždanim udarom i lošim ishodima pri otpustu iz bolnice - navode istraživači.

Zbog toga istraživači smatraju da fokusiranje na smanjenje dehidracije ima potencijal za poboljšanje ishoda pacijenata nakon moždanog udara.

Istraživanje Sveučilišta Arkansas došlo je do još jednog otkrića o učincima dehidracije na kardiovaskularno zdravlje. Naime, njihovi nalazi sugeriraju da čak i blaga dehidracija kod zdravih, mladih muškaraca može igrati ulogu u kardiovaskularnom riziku osobe. Učinci hidratacije bili su najočitiji u širenju i sužavanju unutarnje ovojnice krvnih žila (endotel).

- Možete biti blago dehidrirani, a da toga niste svjesni, dok imate oštećenje endotela slično pušenju cigarete. Stupanj dehidracije kada dođe do ovih promjena je manji od dva posto dehidracije, što je oko praga kada ljudi počnu osjećati žeđ - objasnio je Stavros Kavouras, izvanredni profesor i koordinator Programa znanosti o vježbanju na Sveučilištu Arkansas, koji je prevodio međunarodni tim za navedenu studiju.

Rezultati objavljeni u časopisu European Journal of Nutrition, pokazao je da čak i blaga dehidracija može narušiti krvožilne funkcije gotovo jednako kao pušenje cigarete.

Centar za neurološke problem Michigan Neurology Associated (MNA) primijetio je da dehidracija također može imati učinak zgušnjavanja krvi, što predstavlja niz rizika. Viskozna krv uzrokuje da tijelo zadržava više natrija, što zauzvrat povećava krvni tlak. To ne samo da znači da je vjerojatnije da će se stvoriti ugrušci nego da će i protok krvi biti sporiji. Kao rezultat toga, krv se može vratiti u začepljene ili sužene krvne žile i izazvati moždani udar.

- Ako imate druge čimbenike rizika od bolesti srca, kao što su začepljene arterije, dehidracija može biti posebno opasna - upozoravaju iz MNA.


FAST TEST!

Ako mislite da vi ili netko oko vas ima moždani udar, odmah nazovite hitnu.

Za prepoznavanje moždanog udara koristan je FAST test.

• FACE (lice) - obješeno lice. Pitajte osobu da se nasmiješi. Je li taj osmijeh neravan?
• ARM (ruka) - pitajte osobu da podigne ruke. Pada li jedna dolje? Oboljela osoba ne može podignuti jednu ruku ili stisnuti šaku.
• SPEECH (govor) - je li govor nerazgovijetan ili teško razumljiv? Zamolite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu, poput: ‘Nebo je plavo.‘ Je li rečenica ispravno izgovorena?
• TIME (vrijeme) - provjerite životne funkcije i pozovite hitnu ako pretpostavljate da je osoba doživjela moždani udar.

Kako izbjeći moždani udar?

Srećom, postoje mnoge strategije za sprječavanje moždanog udara. Prema dr. Narayanan, do 80 posto moždanih udara može se spriječiti ovim promjenama:

• Prestanite pušiti.
• Pratite krvni tlak i svakodnevno ga mjerite. Zapisujte ga i ponesite dnevnik na preglede kod svog liječnika.
• Jedite mediteransku prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i orašastim plodovima.
• Vježbajte u bilo kojem obliku, čak i ako je to u početku samo 10 minuta dnevno.
• Upoznajte svoj kolesterol. Ako ste već imali moždani udar, ciljajte na lipoprotein niske gustoće (LDL)
• Dosljednost je ključna za održavanje zdravlja. Počnite rano jer se 10-15% moždanih udara javlja u odraslih prije 50. godine.