Čini se da se prosječna tjelesna temperatura ljudi snižava, znanstvenici istražuju zašto se to događa

U vrijeme kada se termometri nisu rutinski koristili, točnije u 1860-ima, njemački liječnik Carl Wunderlich upustio se u ambicioznu misiju. Tijekom 15 godina prikupljao je temperature ispod pazuha 25 000 pacijenata, svih dobnih skupina i oba spola, što je rezultiralo s više od milijun očitanja. Iz ovog golemog skupa podataka Wunderlich je izračunao prosjek od 37 °C za zdrave odrasle osobe. To je postalo mjerilo za praćenje normalne ljudske tjelesne temperature. Ako se temperatura popela iznad 38 °C, to je signaliziralo vrućicu, napisao je.

- Iako su drugi već došli do istog zaključka, Wunderlichov skup podataka bio je toliko velik da njegov podatak od tada uživa status univerzalnog dijagnostičkog alata - kaže Philip Mackowiak, medicinski povjesničar i stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu Maryland.

No, novija istraživanja (Decreasing human body temperature in the United States since the Industrial Revolution | eLife) pokazuju da se prosječna normalna tjelesna temperatura također promijenila tijekom posljednjeg stoljeća i pol. Pitanje je je li izvorna osnova, odnosno Wunderlichov izračun, bio pogrešan ili svijet koji se brzo mijenja mijenja i našu biologiju?

Hlađenje

- Wunderlich je utvrdio mnogo toga što danas znamo da je istina o varijacijama tjelesne temperature - kaže Julie Parsonnet, kliničarka zaraznih bolesti na Sveučilištu Stanford.

Iz podataka, prikupljenih mjerenjem uglavnom pacijenata radničke klase u bolnici u Leipzigu gdje je bio medicinski ravnatelj, Wunderlich je otkrio da normalna temperatura varira. Primijetio je da žene imaju višu temperaturu od muškaraca, da temperatura opada s godinama, kao i da raste s dobom dana.

Ipak, spomenuto istraživanje, koje je vodila dr. Parsonnet, pokazalo je da je prosječna osoba danas hladnija od svoje vršnjakinje prije 150 godina, pri čemu su američki muškarci imali oko 0,59 °C nižu temperaturu nego početkom 19. stoljeća.

Njezin je tim prije deset godina analizirao tri velika skupa podataka koji uključuju višestruka očitanja temperature gotovo 190 000 ljudi u Sjedinjenim Državama, zabilježena između 1862. i 2017.

- Nova normalna temperatura za odrasle čini se bližom 36,39 °C - kaže dr. Parsonnet, a njezine nalaze ponovile su brojne druge studije.

No, silazni trend nije ograničen samo na ljude koji žive u razvijenim zemljama. Prosječna tjelesna temperatura Tsimanesa, polunomadske autohtone zajednice koja živi u amazonskoj prašumi, kretala se oko 37 °C početkom 2000-ih, kaže biološki antropolog Adrian Jaeggi sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj. Ali 2018. godine, nakon dva desetljeća brzih socioekonomskih promjena, njihov prosjek pao je na 36,5 °C.

Zašto je prosječna tjelesna temperatura pala?

Nekoliko objašnjenja moglo bi objasniti niže prosjeke koje danas vidimo. Parsonnet, na primjer, vjeruje da su oni rezultat zdravije ukupne populacije. U Wunderlichovo vrijeme, očekivani životni vijek bio je 38 godina, a danas je gotovo dvostruko veći.

- Ljudi nisu živjeli zdravim životima kakve mi danas živimo. Često su imali mnogo problema, poput tuberkuloze, loše stomatološke njege, dizenterije, reumatske groznice i osteomijelitisa. Kada vas imunološki sustav pokušava obraniti od svih tih stvari koje vas pokušavaju ubiti, troši kalorije. A kalorije su druga riječ za toplinu - pojašnjava Parsonnet.

Slično tome, kod Tsimanesa, cjepiva i poboljšana sanitacija poboljšali su zdravlje. Toaleti i nošenje cipela također su češći nego prije 20 godina, čime se smanjio broj infekcija ankilostomama dobivenih hodanjem bosim nogama po kontaminiranom tlu - kaže Jaeggi.

Temperaturu zraka u zatvorenom prostoru sada je također lakše kontrolirati. Klima-uređaj prisutan je u većini američkih domova, kao i neki oblik grijanja.

- Većinu naših života provodimo u savršenoj klimi, u onome što se naziva termalno neutralna zona gdje ne moramo raditi da bismo održali temperaturu. A ako ne morate raditi, ne proizvodite energiju i ne proizvodite toplinu - kaže Parsonnet.

Je li se Wunderlich prevario?

Mackowiak, međutim, smatra da bi pad prosječne tjelesne temperature mogao biti posljedica nečeg sasvim drugog. Kad je imao priliku osobno pregledati jedan od Wunderlichovih staklenih termometara, Mackowiak je primijetio da je kalibriran otprilike 2 °C više od modernih termometara. To znači da bi sva očitanja dobivena ovim instrumentima bila 2 °C viša nego što bi trebala biti. Mackowiak kaže da je tada mjerenje temperature bilo komplicirano. Stakleni termometri sa živom, dugi otprilike 30 cm, prvo su se morali kalibrirati s fiksnim točkama poput kipuće vode i otopljenog leda. Pacijenti bi zatim morali mirno ležati 15 do 20 minuta jer je "trebalo neko vrijeme da se temperatura registrira u tim termometrima", rekao je.

Drugim riječima, Wunderlichova brojka je možda od samog početka bila pogrešna. Također je mjerio temperaturu ispod pazuha, umjesto usnog očitavanja, što je otežavalo usporedbu njegovih mjerenja s modernima.

Parsonnet, međutim, ne misli da je neispravna kalibracija kriva za Wunderlichovo precjenjivanje. Kada su ona i njezin tim analizirali podatke o tjelesnoj temperaturi prikupljene od veterana Vojske Unije između 1862. i 1930., otkrili su da su oni rođeni ranije doista imali više prosječne temperature od onih rođenih kasnije.

- Budući da smo usporedili ljude rođene u različitim godinama koji su izmjereni u isto vrijeme i ljude rođene u istoj godini koji su izmjereni u različito vrijeme, možemo odvojiti učinak instrumenta od dobi i godine rođenja – objasnila je.

Parsonnetin tim bio je dodatno uvjeren kada su pogledali dva druga, modernija skupa podataka, i uočili sličan pad. To su bile temperature izmjerene između 1971. i 2017., korištenjem termometara za koje se očekivalo da su slično kalibrirani.

Novi temperaturni vodič

Znači li sve ovo da je vrijeme da se preispita poseban značaj koji se pridaje temperaturi od 37 °C? Neki su to već učinili, uključujući dva autoritativna izvora koja liječnici široko koriste. To uključuje knjigu Harrisonovi principi interne medicine i online bazu podataka UpToDate. Iako referentna vrijednost za vlastitu tjelesnu temperaturu može biti koristan vodič, većina stručnjaka upozorava da se ne stavlja preveliki naglasak na jednu vrijednost.

- Važno je ne shvaćati ove vrste pragova previše ozbiljno jer ne predstavljaju oštre granice. Nitko ne bi tvrdio da je 36,99 °C nekako radikalno drugačije od 37,01 °C - kaže Jaeggi.

Ipak, kada temperatura padne prenisko ili previsoko poraste, obično ispod 35 °C ili iznad 40 °C za odrasle, to je pokazatelj da se u vašem tijelu događa nešto ozbiljnije.

Okvir

Četiri faktora koja oblikuju vašu osnovnu vrijednost

1. Dob: stariji ljudi su hladniji

- Naš metabolizam se usporava kako starimo i naše tijelo nije toliko aktivno, pa troši manje energije - kaže Waleed Javaid, liječnik zaraznih bolesti na Sveučilištu West Virginia.

2. Spol: žene su toplije od muškaraca

Čak i izvan vrhunca menstrualnog ciklusa, kod starijih žena tjelesna temperatura je viša. Znanstvenici zapravo ne znaju zašto je to slučaj, čini se da jednostavno imamo drugačije okruženje - kaže Parsonnet.

3. Doba dana: pad u ranim jutarnjim satima

- Temperatura ima cirkadijalni ritam - kaže reumatolog Jonathan Hausmann iz Dječje bolnice u Bostonu i Opće bolnice Massachusetts, čija je nedavna studija uočila pad od 3:00 do 5:00 i vrhunac između 16:00 i 18:00, što vjerojatno odražava povećanu aktivnost tijekom dana.

4. Visina i težina: jedno se smanjuje, drugo se povećava

- Tjelesna temperatura opada s visinom jer veća površina gubi više topline, dok temperatura s težinom malo raste - objašnjava Parsonnet.