Čak 60 posto oboljelih ne zna da živi s „tihim ubojicom”: Muškarci su na posebnom udaru

Više od trećine odraslih osoba ima visoki krvni tlak, a posebno zabrinjava što čak šest od deset pogođenih (preciznije, njih 59 posto) ne zna da živi s tim „tihim ubojicom” i ne liječi se, pokazalo je novo britansko istraživanje koje je obuhvatilo oko 1,4 milijuna ljudi. Istraživači s Odjela za zdravlje stanovništva Sveučilišta u Oxfordu analizirali su vrijednosti krvnog tlaka izmjerene u zdravstvenim ustanovama u sklopu programa „Naše buduće zdravlje” („Our Future Health”), a podaci su obuhvatili sudionike koji su se programu pridružili od 2022. do 2025. godine.

Tko ima visoki tlak

Dobiveni podaci ukazuju, nažalost, na trajni neuspjeh u otkrivanju jednog od glavnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila te za moždani udar, i to u trenutku kada zdravstveni stručnjaci globalno sve glasnije pozivaju na intenziviranje kampanja ranog probira kako bi se spasili milijuni ljudi izloženih riziku od smrtonosnih komplikacija. U istraživanju su za definiranje visokog krvnog tlaka korišteni kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije, pri čemu se osoba klasificira kao hipertoničar ako joj sistolički tlak iznosi 140 ili više milimetara žive, a dijastolički 90 ili više milimetara žive ili ako već uzima lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Podaci su pokazali znatne razlike u prevalenciji prema dobi: u skupini od 18 do 39 godina iznosi 15 posto te postupno raste, da bi kod ljudi od 80 godina i više iznosila 71 posto.

Neuspješno liječenje

Muškarci češće imaju visoki tlak; nakon prilagodbe prema dobnim skupinama bilo ih je 42 posto, naspram 29 posto kod žena. Polovica osoba koje se liječe ne postiže ciljane vrijednosti – 50 posto sudionika koji uzimaju jedan ili više lijekova za snižavanje krvnog tlaka i dalje ima vrijednosti od 140/90 milimetara žive ili više, a to je prag koji se u istraživanju koristio za definiranje visokog krvnog tlaka. Bryan Williams, glavni znanstveni i medicinski direktor Britanske zaklade za srce, opisao je nalaze studije kao zabrinjavajuće, rekavši da otkrivaju razmjere nedijagnosticiranog visokog krvnog tlaka i teškoće u njegovu kontroliranju među ljudima koji se već liječe. Visoki krvni tlak, rekao je, ostaje glavni promjenjivi faktor rizika povezan s kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom, zatajenjem bubrega, oštećenjima vida.

U Hrvatskoj su brojke slične. Prevalencija je u porastu, a nacionalno epidemiološko istraživanje EHUH-2, zaključeno 2020., pokazalo je da s visokim tlakom u našoj zemlji živi 52 posto ljudi.