Brojne su prednosti kućne dijalize i za oboljele i za njihove obitelji. Dijaliza u vlastitom domu oboljelima omogućuje veću samostalnost, više slobodnog vremena i kvalitetniji život u svakom pogledu, a takav oblik liječenja povezuje se i s ishodima produženja životnog vijeka, manjim brojem boravaka u bolnici, kraćim vremenom oporavka od same dijalize i boljom kontrolom krvnog tlaka uz manje lijekova. Takav oblik liječenja bubrežnih bolesnika, koji odavno postoji u većini zemalja Europske unije, u Hrvatskoj dosad nije bio dostupan. Pacijenti su, uz veliku podršku liječnika, godinama zagovarali da se takva mogućnost uvede i kod nas i napokon su u tome i uspjeli. Uvođenjem kućne hemodijalize Hrvatska se svrstala među europske zemlje koje bolesnicima s kroničnim bubrežnim bolestima mogu ponuditi suvremene metode nadomještanja bubrežne funkcije u vlastitom domu. Novi program liječenja predstavljen je u petak u KB Dubrava, a o tome zašto se tako dugo čekalo na takvu mogućnost liječenja, koji pacijenti su kandidati, koje su prednosti, razgovarali smo s prof. Karmelom Altabas, nefrologinjom i pročelnicom Zavoda za dijalizu KBC Sestre milosrdnice.
Duge pripreme
- To je rad od nekih sedam godina, tijekom kojih smo se educirali i mi nefrolozi, medicinske sestre i tehničari. Proučavali smo najbolje prakse kućnih hemodijaliza u Europi, a pomagali su nam kolege iz Engleske, Španjolske, Švedske i Francuske. Uzeli smo ono najbolje od njih i prilagodili hrvatskim prilikama, a Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju napisalo je smjernice koje daju okvir za sigurno i kvalitetno provođenje kućne hemodijalize. Distributer Agmar omogućio je da suvremeni mobilni aparat za kućnu hemodijalizu bude dostupan bolesnicima. U cijelom tom procesu pratili su nas Ministarstvo i HZZO i kada je sve bilo organizacijski, edukativno i administrativno sređeno, početkom ove godine počele su prve edukacije bolesnika za kućnu hemodijalizu. Do sada je sedam bolesnika završilo tu edukaciju, po dvoje iz KB Dubrava, dvoje iz KBC-a Rijeka, dvoje iz KBC-a Split i jedna pacijentica je educirana u KBC-u Sestre milosrdnice – kaže prof. Altabas, dodajući da se sada nadaju da će u bližoj budućnosti i ostalim dijaliznim centrima u Hrvatskoj biti omogućeno da ponude bolesnicima kućnu hemodijalizu, da ih prate i liječe tako.
Tko su kandidati
Kako doznajemo, kandidati za kućnu dijalizu su bolesnici koji imaju dom i sposobni su samostalno ili uz pomoć asistenta, što je obično član obitelji, savladati i provoditi postupak dijalize.
- Mi sa svakim bolesnikom moramo popričati i moramo ga pregledati. Primjerice, da bi pacijent mogao samostalno provoditi metodu, mora imati dobru motoriku ruke. Teško je sada reći koliko bi pacijenata moglo biti koji bi se odlučili za ovu metodu i koji bi bili odgovarajući kandidati, no mislim da ne govorimo o velikim brojevima. Tek smo na početku, treba krenuti, a onda će se vidjeti. Ono što čujemo od kolega u Europi je da baš oni bolesnici koji su najnestabilniji na dijalizi, koji imaju veliko opterećenje na tjelesnoj masi, odnosno puno tekućine između dvije dijalize te koji imaju teške probleme sa srcem dosta profitiraju od ovakvog načina liječenja. U svakom slučaju, moramo krenuti s idealnim bolesnicima, to jest onima koji su najbliže tome, a onda ćemo polako, kako protječe vrijeme, uključiti i druge bolesnike – kaže prof. Altabas koja je uvjerena da će s vremenom doći na red svi oni kojima će trebati kućna hemodijaliza.
Brojne prednosti
Kućna metoda liječenja, ističe profesorica, s jedne strane omogućuje bolesniku da ima fleksibilnost i slobodu, ali s druge ima i odgovornost jer je aktivno uključen u svoje liječenje.
- Pacijent može odabrati želi li se dijalizirati ujutro, u podne ili navečer, ovisno kako mu odgovara koji dan. A ima i dosta slobode u tome koji dan će uzeti slobodno – kaže prof. Altabas, napominjući da su ovo učestalije, kratkotrajne dijalize, kakve pacijenti bolje podnose. - Većina njih dijalizira se 5 dana u tjednu, po 2 do 2,5 sata, ovisno o potrebama. Te dijalize oni puno bolje podnose nego dugotrajnije i rjeđe dijalize u centru i bolje se osjećaju između dijaliza. Trebaju manje lijekova za kontrolu krvnog tlaka i za kontrolu povišenog fosfora u krvi, a imaju i slobodan unos hrane i pića. Ako znate kolike restrikcije imaju bolesnici koji su na dijalizi, onda vam je jasno da im to jako puno znači. Osim toga, oni su u svom domu. Ne moraju trošiti vrijeme da svaki tjedan 3 puta tjedno odlaze na dijalizu, nego se dijaliziraju u svom kućnom okruženju dok gledaju televiziju, rade nešto na laptopu, čitaju knjigu ili rade nešto drugo što žele – nabraja sve prednosti kućne dijalize prof. Altabas.
Bolje preživljenje
Uz sve to, treba naglasiti da uređaj koji se trenutačno koristi za kućne hemodijalize omogućuje pacijentima mobilnost.
- To je relativno mali uređaj, težine oko 25 kg, veličine 40 puta 40 puta 40, i oni ga mogu ponijeti kamo žele. Mogu s njim otići na more ili u vikendicu i biti tamo koliko god žele. Za razliku od hemodijalize u centru kada, ako žele ići na more, moraju tražiti neku dijalizu na obali koja ih može primiti i tada dobiju tjedan ili maksimalno dva tjedna odobrenje. Ovaj uređaj za kućnu hemodijalizu im omogućuje da budu u svojoj vikendici i 3 ili 4 mjeseca ako žele. Također, važno je napomenuti da ovaj uređaj, kao i uređaj za peritonejsku dijalizu, koristi već unaprijed pripremljen dijalizat, što znači da nije potreban uređaj za pripremu vode za dijalizu niti su potrebne bilo kakve preinake. Za ovaj uređaj trebate samo utičnicu, mjesečna potrošnja iznosi samo 8 eura, a potrošni materijal, isto kao kod peritonejske dijalize, dolazi u kuću bolesnika – objašnjava prof. Altabas.
Za kraj ističe još jednu veliku prednost kućne hemodijalize. Naime, osim poboljšanja kvalitete života, i preživljenje takvih pacijenata je bolje nego na dijalizi u centru. No, kućna hemodijaliza nosi dobrobiti i za društvo u smislu zelene nefrologije.
- Nema putovanja na dijalizu i s dijalize, ne treba postojati veliki centar koji se grije i hladi, nego je sve u domu bolesnika. Dodamo li tome telemedicinu, digitalnu analizu podataka i bolje, racionalnije korištenje zdravstvenih resursa, jasno je da su sve to veliki plusevi – zaključuje prof. Altabas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....