Ageizam ili dobizam definira se kao diskriminacija po dobi, a karakterizira ga negativan stav prema osobama isključivo na temelju njihove dobi. Prema svjetskim istraživanjima izgleda da je to globalni fenomen. Naime, globalnu proširenost ageizma pokazuju rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije koje je pokazalo kako čak 60 posto ispitanika smatra da se starije osobe ne poštuju. Zemlje s visokim dohotkom imale su u tom istraživanju najnižu razinu poštovanja prema starijima.
Utjecaj na zdravlje
Zapadnjačko društvo sklono je diskriminirati starije i veličati mladolikost, a prema riječima prof. prim. dr. sc. Branka Kolarića iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", osim u medijima, ageizam je prisutan prilikom zapošljavanja, pružanja zdravstvene i socijalne skrbi, u socijalnim interakcijama, gotovo u svim porama društva. I rezultati istraživanja u Hrvatskoj "Dobna diskriminacija: Iskustva starijih osoba" (iz 2013.) o dobnoj diskriminaciji među osobama starije dobi u Zagrebu pokazuju nepovoljan odnos okoline prema starijim osobama, prisutne su predrasude i negativni osjećaji kod mladih spram starijih osoba te diskriminacija u pružanju usluga u javnim službama. "Hrvatska je po demografskoj strukturi među najstarijim populacijama svijeta i kontinuirano bilježi povećanje udjela osoba starijih od 65 godina, koji trenutno iznosi 17,7 posto. Zdravo starenje koncept je koji obuhvaća razvijanje i održavanje funkcionalnih sposobnosti starijih osoba, a riječ je o procesu koji se razvija tijekom cijelog života", rečeno je na gerontološkoj tribini "Dekada zdravog starenja 2021. - 2030. - Ageizam i nasilje nad starijim osobama“ Referentnog centara Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". I UN i Svjetska zdravstvena organizacija ističu kako ageizam vodi prema lošijem zdravstvenom stanju, socijalnoj izolaciji, ranijoj smrti te posljedično velikim troškovima u zdravstvenom sustavu. Podaci iz 2020. pokazuju da je u čak 95,5 posto provedenih studija ageizam doveo do lošijih zdravstvenih ishoda ispitanika.
Ukupno se analiziralo 1159 studija koje su bile povezane s istraživanjem utjecaja ageizma na zdravlje. Pozivaju se zemlje da kreiraju i implementiraju učinkovite strategije za suzbijanje ageizma. Edukacija od najranije dobi među najvažnijim je strategijama, ali i dostojanstven život - prema izvješću Europske komisije iz 2020., u Hrvatskoj je tijekom 2019. čak 32,8 posto osoba u dobi 65+ bilo izloženo riziku od siromaštva. Uz to, osobe starije dobi u Hrvatskoj žive kraće, uz više lijekova i sa znatno manje prihoda od svojih vršnjaka iz EU. Samo tri od deset kućanstava u kojima žive osobe starije od 50 godina imaju dovoljno novca da prežive mjesec.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....