Čak ni najoptimističniji ljudi na svijetu nisu uvijek sretni, to jednostavno nije prirodno. Čovjeka može rastužiti smrt bliske osobe ili težak prekid veze, ali i trivijalnost poput doista žalosnog filma. No, stručnjaci kažu da to nije ni loše.
"Tuga je normalan dio emotivnog života koji u nekom trenutku osjeti svatko od nas. Neki prije, neki kasnije, neki češće, neki rijeđe, ali svi. Žalosnih trenutka u životu, nažalost, nitko nije pošteđen." kaže dr. Russ Federman, psiholog iz Charlottesvillea u Virginiji.
Portal Greatist donosi nekoliko znakova koji će vam ukazati na to da ne osjećate samo ‘običnu’ tugu, već dublju depresiju.
Razlika između tuge i depresije
Naime, tuga također može potrajati. Posebno ako je povezana sa smrću, nekim drugim oblikom gubitka, razočaranjem ili prekidom, može potrajati i nekoliko tjedana. No, najčešće smo sposobni, čak i kad smo tužni, razveseliti se sitnicama - druženju s prijateljima, zabavnoj sceni u filmu ili nekom aktivnošću koja nas ispunjava. Doktorica psihologije Margaret Wehrenberg kaže da se s vremenom negativni osjećaji povlače, a čovjek se počinje osjećati sve bolje dok se jednostavno opet ne osjeti sretnim.
S druge strane, depresija je konstantno i dugotrajno stanje, psihički poremećaj koji utječe na svakodnevni život.
"Depresija pogađa razne aspekte našeg bića i ponašanja", kaže Federman. Može je, kao i tugu, potaknuti neki događaj u životu, no njezine su posljedice puno teže.
Ljudi koji boluju od depresije mogu iskusiti:
- nizak nivo životne energije
- fizički umor
- teškoće u koncentraciji
- oslabljeni libido
- osjećaj praznine, tuge ili krivnje
- povlačenje u sebe
- promjene u spavanju i apetitu
- misli o samoubojstvu
Također, depresiju često prati osjećaj beznađa ili bespomoćnosti. Drugim riječima, čovjek ne polaže nikakve nade u budućnost, osjeća se bespomoćno da nešto promijeni, a negativne misli teško ignorira i potiskuje. Razine depresije su razne - od konstantnog osjećaja tuge do bezvoljnosti zbog koje čovjek ne želi ustati iz kreveta, očistiti stan ili riješiti obaveze koje ima.
Razgovarajte s bliskim osobama
Federman kaže da ne treba odmah trčati liječniku. Osjećate li se loše, razgovarajte prvo s prijateljima, odnosno osobama koje smatrate bliskima. Ako to ne pomogne, posjetite stručnjaka. Generalno ljudi najčešće potraže pomoć kad shvate da osjećaj utječe na njihove svakodnevne obaveze i kad više nisu sposobni sami djelovati.
Stručnjaci navode četiri koraka koje sami možete poduzeti i pokušati si pomoći:
- Promijenite bar jednu stvar. Za početak, promijenite upravo ono što radite. ‘Ustanite, krećite se, izradite nešto rukama, svirajte, nacrtajte nešto, napišite nešto, skuhajte večeru… Ako i napravite pauzu, uvijek se možete vratiti problemu i njegovom rješavanju’, kaže Wehrenberg.
- Pronađite nešto čemu se možete smijati. Pogledajte zabavan video na YouTubeu, pročitajte omiljeni humoristični blog ili komentar ili se okružite, barem nakratko, s bliskim prijateljima jer oni najbolje mogu nasmijati.
- Razmislite o volontiranju. Premda će vam za to vjerojatno trebati truda, pokušajte misliti na nekog drugog. ‘Povezivanje s nečim važnijim od vas samih, bilo da se radi o molitvi ili volontiranju i humanitarnom radu, to svakako podiže duh’, tvrdi Wehrenberg.
- Budite dobri prema sebi. Prema sebi nemojte biti strogi. Sama činjenica da mislite na sebe, trudite se i blagi ste prema sebi, već će vam podići raspoloženje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....