Postoje četiri vrste digitalnih sakupljača. U koju kategoriju vi spadate?

Nimalo ohrabrujući podaci pokazuju da smo u prvoj polovici ove godine na mobitelima provodili više od šest sati dnevno. Osim što prepoznajemo ozbiljan problem s ovisnostima o društvenim mrežama, suočavamo se s još jednim izazovom. Jeste li među onima koji na mobitelu čuvaju stotine fotografija, videa i poruka, razmišljajući da bi vam jednog dana mogli zatrebati?

Nakupljane bespotrebnih podataka

Dok je problem gomilanja fizičkih predmeta već dobro poznat, a prema Internacionalnoj OCD organizaciji smatra se oblikom opsesivno-kompulzivnog poremećaja, sve više stručnjaka ukazuje na sličan fenomen u digitalnom svijetu. Naizgled bezazlena navika zadržavanja digitalnih podataka može negativno utjecati na mentalno zdravlje i produktivnost te se sve češće prepoznaje kao digitalno gomilanje.

SHUTTERSTOCK

Nered u mobitelu je nered u glavama

Naime, nije nerijetko da se korisnici pametnih telefona često se emocionalno vežu za prikupljene podatke i doista imaju poteškoća s njihovim organiziranjem ili brisanjem, što može izazvati stres, tjeskobu i smanjeni fokus. Osim straha da će nam nagomilani podaci jednom sigurno zatrebati, prema riječima dr. Susan Albers, kliničke psihologinje, ovaj nered može dovesti i do kognitivnog preopterećenja mozga koji zapravo teži jednostavnosti i redu. Štoviše, problem s općenitim gomilanjem pogađa oko 3 do 5 posto svjetske populacije, pri čemu ono digitalno postaje sve češće, piše CNN.

Studija iz 2020. je prema ovom problemu identificirala četiri vrste digitalnih sakupljača:

• Organizirane - koji su kao što i sam naziv sugerira, sustavni te imaju naviku sistematiziranja potrebnih podataka kao i brisanja nepotrebnih.
• Neorganizirane - koji ne znaju što imaju u mobitelu niti imaju kontrolu nad prikupljenim.
• one koji pohranjuju podatke za posao i
• emocionalno vezane za svoje podatke koji su ujedno zabrinuti na spomen njihovog brisanja.

Ponekad je brisanje aplikacija pametna odluka.

SHUTTERSTOCK

Kako si pomoći?

Uočljivo je da je granica između jednih i drugih, odnosno između navike i poremećaja obilježena značajnom uznemirenošću i smanjenom funkcionalnošću osobe. Ako se nalazite među onima koji imaju problem s digitalnim neredom, psihologinja Albers predlaže sljedeće strategije:

• Isključite nepotrebne obavijesti: Obavijesti djeluju poput mentalnih komaraca koji prekidaju fokus, pojašnjava Albers. Da biste spriječili ovu vrstu distrakcije, odjavite se s nepotrebnih newslettera ili isključite obavijesti aplikacija.
• Postavite granice: Odredite vrijeme u danu u kojem ćete provjeravati svoju elektroničku poštu i društvenih mreža
• Uzmite digitalni detoks: Kao i kod detoksa tijela, povremeno isključivanje od uređaja može djelovati blagotvorno na vaše mentalno zdravlje, smanjiti preopterećenost i distrakciju.
• Napravite pakt sami sa sobom: Svakog jutra ili u neko drugo doba dana provedite nekoliko minuta brišući nepotrebne datoteke, fotografije ili poruke. S vremenom ova navika može dovesti do veće jasnoće i produktivnosti.

Osim toga, upozorava ova psihologinja, ako digitalno gomilanje utječe na vaš posao, san ili odnose, ne libite se potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.