Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: Gripa u Hrvatskoj do sada odnijela pet života

Zbog gripe je u Hrvatskoj ove sezone hospitalizirano 950 osoba, dio njih na jedinicama intenzivne skrbi, a zabilježeno je i pet smrtnih ishoda povezanih s komplikacijama bolesti, pokazuju podaci Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Riječ je o sezoni koja je započela ranije i intenzivnije nego prethodna, a epidemiološki trendovi upućuju na snažan zimski val respiratornih infekcija koji ponovno stavlja zdravstveni sustav pod povećani pritisak.

Prema izvješću HZJZ-a od 31. prosinca, zaprimljeno je ukupno 29.771 prijava oboljelih, pri čemu je samo u jednom tjednu zabilježeno više od pet tisuća novih slučajeva. Najveću stop obolijevanja imaju sjeverne županije, dok se najveći broj prijava odnosi na djecu predškolske i školske dobi, što dodatno opterećuje pedijatrijske ambulante i bolničke odjele. Iako je incidencija među starijima od 65 godina niža, upravo je ta skupina najizloženija teškim oblicima bolesti i komplikacijama.

Mutacije virusa i slabije podudaranje cjepiva

Rast broja hospitalizacija i smrtnih ishoda ove sezone potaknuo je i rasprave o ulozi cjepiva protiv gripe, osobito u kontekstu genetskih promjena virusa. Međunarodne zdravstvene institucije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, u svojim sezonskim izvješćima navode da dominantni sojevi gripe A, osobito podtipa H3N2, ove godine pokazuju genetske i antigenske razlike u odnosu na sojeve uključene u sezonsko cjepivo. Takve promjene, poznate kao antigenski drift, uobičajene su za virus gripe i mogu dovesti do slabijeg podudaranja cjepiva s cirkulirajućim sojevima.

Stručnjaci pritom naglašavaju da slabije podudaranje ne znači da cjepivo ne djeluje. Naprotiv, brojna istraživanja pokazuju da cijepljenje i u takvim sezonama značajno smanjuje rizik od teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnosti, osobito među starijim osobama i kroničnim bolesnicima. Iskustva iz prethodnih sezona potvrđuju da se najveće koristi cijepljenja često ne vide u sprječavanju same infekcije, nego u očuvanju funkcionalnosti zdravstvenog sustava.

Hrvatska i Europa u sličnom obrascu

Situacija u Hrvatskoj uklapa se u širi europski kontekst. U više zemalja bilježi se snažan porast gripe već u prvim zimskim tjednima, a zdravstveni sustavi suočavaju se s povećanim brojem hospitalizacija. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, rast broja oboljelih dodatno je pojačao pritisak na bolnice uoči zime, što je otvorilo pitanje jesu li naučene lekcije iz pandemije covida-19. Iako se gripa i covid-19 razlikuju po kliničkoj slici i rizičnim skupinama, temeljni principi kontrole širenja infekcija ostaju isti.

- Pouke koje smo naučili tijekom pandemije covida-19 i dalje su važeće - ističe Stephen Griffin, profesor virologije sa Sveučilišta u Leedsu. Prema njegovim riječima, problem nije u nedostatku znanja, nego u nedostatku dosljedne primjene poznatih mjera.

Autori BMJ-a (British Medical Journal) zagovaraju slojeviti pristup kontroli infekcija, koji ne počiva na jednoj intervenciji, nego na kombinaciji cijepljenja, izolacije u slučaju bolesti, poboljšane ventilacije zatvorenih prostora, nošenja maski u rizičnim okruženjima i održavanja osnovne higijene. Takav pristup, naglašavaju ne štiti samo od jednog virusa, nego smanjuje ukupno opterećenje respiratornim bolestima.

Slaba procijepljenost i ograničenja izolacije

Jedan od ključnih problema ostaje nizak odaziv na cijepljenje protiv gripe, osobito među radno aktivnim stanovništvom. U nizu europskih zemalja procijepljenost je znatno viša među starijima od 65 godina, trudnicama i malom djecom nego među mlađim odraslima u rizičnim skupinama. Sličan obrazac prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se cijepljenje protiv gripe često percipira kao osobni izbor, a ne kao mjera od šireg javnozdravstvenog značaja. Prema zadnjim podacima HZJZ-a, do početka prosinca potrošeno je u Hrvatskoj 315 tisuća doza cjepiva protiv gripe. No nije poznato koliko su cjepiva primile određene dobne skupine.