Otpad u Lici i rak gušterače: postoji li razlog za strah? Razgovarali smo s onkologom Kustom

Tvrdnje o golemim količinama opasnog otpada ilegalno odloženog u Lici posljednjih su dana otvorile pitanje koje među stanovnicima tog područja izaziva veliku zabrinutost - može li dugotrajna izloženost opasnim kemikalijama imati posljedice za zdravlje i postoji li povezanost s pojavom malignih bolesti?

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, gostujući u emisiji N1 televizije "Novi dan“, upozorio je još u svibnju da se, prema njegovim tvrdnjama, među odloženim otpadom nalazi plastika koja sadrži takozvane vječne kemikalije PFAS, PAH ulja i teške metale. Ustvrdio je i da je tijekom posljednjih deset godina na području Like ilegalno odloženo oko milijun tona opasnog otpada te problem povezao sa zdravstvenim stanjem lokalnog stanovništva.

Posebno je odjeknula njegova tvrdnja da se u Senju posljednjih godina bilježi natprosječan porast malignih bolesti, dok su ga, kako je rekao, stanovnici Gospića upozoravali na veći broj slučajeva raka gušterače.

Takve tvrdnje razumljivo izazivaju zabrinutost. No između sumnje da je određena populacija bila izložena potencijalno štetnim tvarima i zaključka da je upravo ta izloženost izazvala rak postoji velik znanstveni korak. Trenutačno dostupni podaci ne omogućuju zaključak da je rak gušterače u Lici povezan s ilegalno odloženim otpadom.

Što zapravo pokazuje Registar za rak

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u Hrvatskoj tijekom 2023. godine dijagnosticirano ukupno 837 novih slučajeva raka gušterače - 439 kod muškaraca i 398 kod žena. U Ličko-senjskoj županiji iste je godine zabilježeno 12 novih slučajeva raka gušterače: pet kod muškaraca i sedam kod žena.

Sam taj broj, međutim, ne govori postoji li na tom području stvarno povećan rizik. Ličko-senjska županija ima relativno malo stanovnika, pa i nekoliko slučajeva više ili manje u pojedinoj godini može proizvesti veliku postotnu promjenu.

Za zaključak da neka županija doista ima povećanu pojavnost određene vrste raka trebalo bi analizirati dulje vremensko razdoblje, dob stanovništva, dobno standardizirane stope te usporediti rezultate s ostatkom Hrvatske. Tek nakon toga moglo bi se utvrđivati postoji li statistički značajan višak oboljelih. Upravo na to upozorava i dr. sc. Davor Kust, dr. med., ravnatelj Poliklinike Anova i osnivač onkološke mreže onkologija.net.

- Postoji Registar za rak u kojem se podaci mogu pratiti i po županijama i pojedinim sijelima raka. Ako postoji porast broja slučajeva raka gušterače, to se može analizirati, ali vrlo je teško takav porast odmah povezati s jednim uzrokom. Puno je čimbenika koji mogu utjecati na broj oboljelih - objašnjava dr. Kust.

Posebno je potreban oprez kada se radi o malim sredinama i relativno malom broju oboljelih.

- Ako se u nekoj sredini pojavi veći broj slučajeva, to može biti signal koji treba istražiti, ali može biti i rezultat slučajnosti. Statistički nije isto govorimo li o pet ili 55 slučajeva. Ako bi broj za Gospić bio ekstreman, svakako bi ga trebalo razmotriti, ali iz samog povećanja ne možemo zaključiti što ga je uzrokovalo - kaže.

Rak gušterače raste i neovisno o Lici

Rak gušterače jedna je od malignih bolesti čija učestalost posljednjih desetljeća raste, što dodatno komplicira pokušaj povezivanja pojedinačnih slučajeva s lokalnim okolišnim čimbenikom.

Bolja dijagnostika također znači da danas otkrivamo tumore koji bi u prošlosti možda ostali neprepoznati.

- Dio povećanja broja dijagnoza može se povezati s boljom dijagnostikom. To je činjenica. Međutim, učestalost nekih tumora realno raste. Zato se kod svakog eventualnog lokalnog povećanja mora napraviti ozbiljna statistička analiza prije nego što govorimo o uzrocima - kaže dr. Kust.

Poznati čimbenici koji povećavaju rizik razvoja raka gušterače uključuju pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, šećernu bolest, kronični pankreatitis, obiteljsku anamnezu raka gušterače te određene nasljedne genske sindrome.

Jedan od najsmrtonosnijih tumora

Rak gušterače posebno zabrinjava zato što broj umrlih ostaje vrlo blizu broju novooboljelih.

Prema najnovijem HZJZ-ovu biltenu, 2023. godine dijagnosticirano je 837 novih slučajeva raka gušterače. U 2024. od te je bolesti umrlo 795 ljudi - 399 muškaraca i 396 žena.

Time je rak gušterače četvrti najčešći maligni uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena u Hrvatskoj. Kod muškaraca čini oko pet posto svih smrti od malignih bolesti, iza raka pluća, debelog crijeva te prostate. Kod žena čini sedam posto malignih smrti, iza raka pluća, debelog crijeva te dojke.

Razlog tako visoke smrtnosti dijelom je činjenica da se bolest često otkriva kasno. Prema podacima Registra za rak, među osobama kojima je rak gušterače dijagnosticiran 2023. samo je 5,9 posto imalo lokaliziranu bolest. Kod 27,1 posto već su bile prisutne udaljene metastaze, dok za više od polovice oboljelih stadij u registru nije bio poznat.

Što znamo o PFAS-u?

Zabrinutost zbog takozvanih vječnih kemikalija nije bez temelja. PFAS je velika skupina iznimno postojanih kemijskih spojeva koji se vrlo sporo razgrađuju i mogu se dugo zadržavati u okolišu.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 2023. klasificirala je PFOA, jednu od najpoznatijih PFAS kemikalija, kao karcinogenu za ljude. PFOS je klasificiran kao moguće karcinogen za ljude.

No to je vrlo važno pravilno interpretirati. IARC-ova klasifikacija govori o tome može li neka tvar pod određenim okolnostima izazvati rak, a ne koliki je rizik za konkretnu osobu pri određenoj razini izloženosti. Kod PFOA ograničeni dokazi kod ljudi postoje prvenstveno za rak bubrega i testisa, a ne za rak gušterače.

To, naravno, ne znači da eventualno onečišćenje u Lici ne treba istražiti. Naprotiv. No tek nakon utvrđene izloženosti i kvalitetne epidemiološke analize zdravstvenih podataka može se istraživati postoji li povezanost s određenom bolešću, kako upozoravaju stručnjaci.

Zasad, na temelju javno dostupnih podataka Registra za rak, ne možemo reći da u Ličko-senjskoj županiji postoji potvrđen neuobičajen porast raka gušterače, niti postoje dokazi koji bi slučajeve te bolesti na tom području povezivali s ilegalno odloženim otpadom.

To nije razlog da se pitanja o mogućem onečišćenju zanemare. Ali jest razlog da se između opravdane zabrinutosti i tvrdnje o uzročno-posljedičnoj vezi ostavi prostor za ono što tek trebaju utvrditi toksikološke, okolišne i epidemiološke analize.