Naučite odvajati otpad i reciklirati

Piše: Lana Mindoljević

Posljednje kapi soja sosa istresla sam u tavu i automatski bacila bočicu u kantu za smeće. Dok sam spuštala poklopac, iz plave plastične posude gledali su me ostaci od guljenja povrća, kuverte od ovomjesečnih režija, staklenka u kojoj je nekad bio pesto... Sve u istoj kanti.

Soja sos je bio slučajan, ali presudni trenutak. Zašto sam sve to bacila u isti spremnik? Pa svaka od tih stvari može se reciklirati. Ali to je jako komplicirano? Koliko bih kutija i kontejnera trebala imati? Gdje ću držati sve te spremnike?

Odlučila sam pokušati

Sjetila sam se jednog članka o jednoj sasvim običnoj ženi koja živi u Beču i potpuno joj je normalno da svaki dio otpada stavlja u kantu predviđenu za to. U Hrvatskoj ne poznajem nikoga tko to radi. I moj je maksimum bio odvajanje plastičnih boca u vrećicu koju sam ostavljala uz kontejner kako bi ih netko uzeo.
Ukupna količina proizvedenog otpada u Hrvatskoj godišnje iznosi 1,629.917 tona, što znači da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku godišnje proizveo 376 kg otpada, odnosno 1,01 kg po stanovniku dnevno. Koliko toga se može ponovno iskoristiti? Odlučila sam provjeriti.

Toliko spremnika?

Prvi korak je, dakle, bio da nabavim spremnike. Činilo mi se suludo kupovati pet kanti pa sam razmislila o tome što od postojećih stvari mogu iskoristiti.
Jedna stara kutija u kojoj je nekad u stan stigao kompjutor poslužila je kao spremnik za papir. Odmah su u njoj završile hrpe starih novina i kuverte koje su se gomilale na polici. Ali kamo s njom da baš ne stoji nasred sobe? Ugurala sam je pod sudoper među deterdžente i spužvice.
S bocama je bilo nešto lakše jer ih nemam puno. Na balkon sam objesila dvije vrećice, za plastične i staklene boce. Trebalo mi je neko vrijeme da se naviknem da to nisu samo boce od pića. Staklenke, ambalaža od ulja i octa, kartonske kutije od ambalaže… Trebalo mi je vremena da sve to počnem bacati u odvojene spremnike i vrećice.

Zahtijeva trud, ali nije komplicirano

Nakon tjedan dana odvajanja kutija s papirima bila je gotovo puna, plastiku sam već jednom odnijela do kontejnera, stakla nisam napunila ni pola vrećice.
Recikliranje zahtijeva trud, ali nije komplicirano. Osim stakla, papira i plastike, tu su još i metal i biootpad, koji bi također trebali u zasebne spremnike. To je moj sljedeći korak.

U blizini moje zgrade, a tako je sada u većini kvartova, postoji zeleni otok na koji odnosim odvojeni otpad. Nadam se da ću se uskoro naviknuti i na odvajanje biootpada. I tako bi mi dobro došao kompost za gradski vrt.

Što se sve može reciklirati

Papir

Osim novina, odvajaju se i kartonska ambalaža, kuverte i papir za pisanje, posjetnice, blokovi, papirići od računa… Odnose se u plavi kontejner koji se nalazi u većini kvartova i na zelenim otocima. Pažnja! Nije dozvoljeno bacanje higijenskih papira, onih koji su bili u neposrednom kontaktu s hranom ili kemikalijama, a za tetrapake provjerite je li na kontejneru označeno posebnom naljepnicom da je odlaganje tetrapaka dozvoljeno.

Staklo

Prije odlaganja u zeleni kontejner, treba skinuti metalne i plastične čepove i po mogućnosti proprati bocu. Naljepnice na ambalaži smiju ostati.

Metal

Aluminijski otpad, limenke, konzerve, aluminijska folija… Sve se može reciklirati, no potrebno je prije ambalažu oprati i ukloniti naljepnice s nje. Odnosi se u reciklažna dvorišta, a veće količine mogu se i prodati.

Biootpad

Ostaci hrane, sve što je izraslo iz zemlje ili pod zemljom, može postati vrijedan kompost. Ako ne treba vama ni nikome koga znate, možete i njega odnijeti u reciklažno dvorište u smeđe spremnike. U domu ovaj otpad odvajajte u poseban spremnik koji dobro zatvorite i držite po mogućnosti na balkonu ili dvorištu.

Ostalo

Kategorija ostalo prilično je široka. Odnosi se na građevinski otpad, baterije i akumulatore, mobitele, medicinski otpad… Ove kategorije čine manju količinu otpada u kućanstvu i upravo zbog toga ne bi ih trebao biti problem propisno zbrinuti.